Prema dosadašnjim pokazateljima, Srbija je ambicioznije krenula u izgradnju svog dijela autoceste/brze ceste Beograd – Sarajevo. Iz beogradskog Ministarstva graditeljstva i prometa za Deutsche Welle je priopćeno da će radovi na izgradnji dionice Sremska Rača – Kuzmin početi izgradnjom mosta na Savi kod Sremske Rače i to „u tijeku rujna ove godine". Komercijalnim ugovorom s turskom kompanijom Tasyapi predviđeno je da izgradnja te dionice s mostom traje četiri godine.

Pojašnjen je i način financiranja, "dijelom iz kredita turskih banaka, a dijelom iz proračuna Republike Srbije", navodi se iz Ministarstva. S turskim se bankama, kažu, još pregovara, a država je svoj dio uračunala u budžete za ovu i sljedeću godinu. "Ovim projektom planira se i realizacija drugog kraka autoputa Beograd – Sarajevo i to od Požege do Kotromana (granica s BiH), kako bi se dobio autoputski prsten", priopćilo je Ministarstvo u Beogradu.

Dvije godine za dogovor o trasama

S druge strane granice, u Bosni i Hercegovini, s realizacijom ovog projekta se kasni. Trebalo je čak dvije godine da se nadležni u ovoj zemlji dogovore o samoj trasi autoceste Sarajevo – Beograd. Svaka od „strana" u pregovorima imala je svoju viziju pravca ove važne prometnice. U početku ih je bilo osam. Na kraju je dogovoreno da se ide na dvije trase, odnosno izgradnju jedne autoceste i jedne brze ceste.

Dogovor je uslijedio tek nakon intervencije turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH za Deutsche Welle je rečeno da "je u siječnju 2018. godine u Turskoj održan trilateralni sastanakpredsjednika Turske, Srbije i BiH, na kojem je (...) predsjednik Republike Turske predložio da turska strana financira obje navedene trase autoceste i brze cesta Sarajevo – Beograd."

Odgođena posjeta Erdogana

I dok se u BiH nastoji ispoštovati komplicirana procedura koja proizlazi iz još kompliciranijeg sustava vlasti, jer svaki od nivoa (državni, entitetski, kantonalni, općinski) može usporiti, zaustaviti ili na drugi način opstruirati realizaciju spomenutog projekta, u Srbiji su već počele konkretne aktivnosti na izgradnji autoceste. U selo Kuzmin je već stigla mašinerija kompanije Tasyapi kojoj je povjerena izgradnja prve dionice. Taj dio ceste je dug 17 kilometara, a cijena se procjenjuje na oko 220 milijuna eura.

Izvorno je bilo planirano da početak radova na ovoj dionici krajem kolovoza službeno otvore predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, ali je Erdoganova posjeta odgođena „zbog usuglašavanja termina".

Ekonomski efekti

Autocesta/brza cesta Sarajevo – Beograd trebala bi osigurati infrastrukturu za razvoj čitave regije. Očekuje se da će bolja cestovna povezanost povećati obujam vanjskotrgovinske razmjene između dvije zemlje, dok će unutar BiH autocesta povezati važne regije čija privreda trenutno trpi zbog neadekvatne infrastrukture. Posebno je bitno to što se Tuzlanski kanton, kao najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH i njezin industrijski centar, veže s Kantonom Sarajevo, a preko Brčkog s Bijeljinom, odnosno dalje sa Srbijom. "Riječ je o regijama s dinamičnom privredom, koje su izvozno orijentirane – kako industrijski, tako i poljoprivredno", izjavio je ranije za Deutsche Welle ekonomski analitičar Admir Čavalić.

U sličnom se pravcu kreću i očekivanja u Beogradu. „Izgradnjom ove autoceste/brze ceste, dobit ćemo bolju povezanost Beograda i Sarajeva, koji su glavni politički i trgovačko-ekonomski centri obje države. To će utjecati i na povećanje BDP-a u obje države", tvrde u Ministarstvu građevinarstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije.

Turski interesi

Analitičari vjeruju da se tim cestama trasiraju i budući ekonomsko-politički projekti Turske na Balkanu. Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da Turska može iskoristiti „nedovršene europske projekte" na Balkanu kako bi dodatno ojačala svoj položaj u regiji.

„Činjenica je da Turska ima velike interese u regiji, prije svega ekonomski motiv. Turska je jedan od većih investitora u Srbiji, a namjerava to postati i u BiH. S druge strane, ovaj prostor je za Tursku jako važan jer preko Balkana, odnosno jugoistoka Europe, vodi kopnena veza Turske s Europskom unijom", smatra Šolaja.

On smatra da, budući da većina europskih zemalja osporava put Turske u EU, Ankara svoju poziciju nastoji ojačati angažmanima na Balkanu. "Da su turske namjere ozbiljne, potvrđuje i spremnost Ankare da financira oba pravca buduće prometnice, čime su prevladane i političke nesuglasice u BiH oko toga kuda bi autocesta trebala proći", kaže Šolaja za Deutsche Welle.

O rokovima za završetak radova na izgradnji autoceste za sada se ne govori. Važno je da radovi počnu, tvrde analitičari, usprkos nejasnoćama oko financiranja izgradnje bosansko-hercegovačkog dijela i ekonomske isplativosti južnog kraka prometnog prstena, odnosno brze ceste Sarajevo – Beograd. No, nedoumice oko trase puta, unatoč donesenim odlukama, nisu do danas uklonjene. U BiH se mnogi čude zašto predložena trasa brze ceste zaobilazi jedan od privredno najperspektivnijih regija u BiH – Goražde - te zašto je iz ovog važnog projekta izostavljen Sandžak.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android