Predstavnik Hrvatske se u Prizrenu sastao s predsjednikom te općine, Ramadanom Mujom i tom prilikom priznao kako izvor progona Hrvata potječe još iz vremena vladavine Beograda: "Srbijanska politika osamdesetih i devedesetih godina je dovela do toga da je danas broj Hrvata na Kosovu, na žalost, minimalan." Ali je i dodao kako ga Vlada Republike Kosova uvjerava kako će učiniti sve da se zadrži barem ovaj broj Hrvata na Kosovu.

Očekuje se djelovanje pravne države

Veleposlanik Kramarić je izrazio nadu da će doći kraj bespravnom zauzimanju i useljavanju Albanaca iz Makedonije u kućama Hrvata u Letnici kod Vitine i Janjevu kod Lipljana. Oni su došli na Kosovo nakon sukoba u Makedoniji. "Problemi sa nasilnim i bespravnim useljenjima u hrvatske kuće u Lepnici i Janjevu nisu službena politika Kosova nego pojedinačni slučajevi koji će se rješavati što prije. Utoliko veleposlanik Hrvatske očekuje djelovanje pravne države. Dodao je i kako će hrvatski predsjednik Mesić za vrijeme skorog posjeta Kosovu, zajedno s predsjednikom Kosova Sejdiuom posjetiti ova naselja koja su poznata kao domovina hrvatske manjine na Kosovu. "Kosovske vlasti uviđaju kako Janjevo nije samo zaštitni znak Hrvata na Kosovu, nego da je to i dio identiteta Kosova."

Početkom devedesetih je na Kosovu živjelo još petnaestak hiljada Hrvata. Danas ih je ostalo samo nekoliko stotina. Najteža situacija je u Letnici i okolnim selima gdje je od oko šest i po tisuća Hrvata ostalo još samo njih pedesetak, uglavnom starih i iznemoglih.

Autor: Refki Alija

Odg. urednik: A. Šubić