Srbija je zadnjih godina – u razdoblju društveno-političke i ekonomske konsolidacije – počela intenzivnije crpiti svoje turističke potencijale. No, te su mogućnosti još uvijek nedovoljno iskorištene. Dvije spoznaje mogu pomoći da se takvo stanje promijeni: da je Srbija zanimljivo odredište za provedbu (godišnjeg) odmora i da se radi o zemlji isplativoj za strana turistička ulaganja. Odgovarajuće poruke odaslane su s priredbe pod nazivom "Srbija se predstavlja kao turističko i privredno odredište", što je na inicijativu skupine parlamentarnih zastupnika jučer (5.3.) održana u Njemačkom Bundestagu.

Najveći izazov – poboljšanje imidža Srbije

Gordani Plamenac je u Bundestagu trebalo malo vremena da se sabere: "Današnji dan je jedinstven u mom životu. Ja još nikada nisam ušla u skupštinu Srbije, a evo me u njemačkom parlamentu. Nisam vjerovala da ću se baviti politikom." Direktorica nacionalne turističke organizacije danas zna da je upravo turizam – uz kulturu i sport – najvažnije oruđe političkog marketinga za državu čiji međunarodni ugled još uvijek pati pod teretom novije povijesti: "Mi se suočavamo s golemim izazovima: nerazvijenom infrastrukturom, odljevom mladih stručnjaka... No, od svih tih izazova svakako najveći je imidž ili percepcija Srbije." Popraviti tu sliku, predstaviti dostignuća, ukazati na potencijale ekonomske suradnje, zainteresirati ulagače i zadobiti partnere za razvoj zemlje – to su svojim izlaganjima nastojali postići brojni politički i privredni predstavnici Srbije.

Dunav kao okosnica turističkog razvoja

Prirodni i zemljopisni uvjeti za unapređenje turizma su gotovo idealni, ustvrdio je Goran Petković, državni tajnik u Ministarstvu ekonomije: "Samo na Dunavu je moguće naći potencijale za razvoj kružnih putovanja, kongresnog, zdravstvenog, nautičkog i posebno seoskog turizma." Dokazuje to i pojačano zanimanje stranaca za izletničku plovidbu Podunavljem koju je Gordana Plamenac potkrijepila i konkretnim podacima: "Da je prošle godine (2008.) samo u Beogradu zabilježeno pristajanje 400 brodova međunarodnih kompanija za organizaciju turističkih putovanja s 52.000 ljudi koji su se iskrcali i čije je prosječno vrijeme zadržavanja bilo 18 sati. Time smo stali uz bok Budimpešti, što za nas predstavlja izuzetan izazov."

Noćni život u Beogradu, sunčanje u Boki

Općenito se turistički prihod Srbije u zadnje četiri godine i više nego udvostručio – s 400 milijuna američkih dolara u 2004. na gotovo 950 milijuna u 2008. Uvjet za daljnje unapređenje ove grane gospodarstva je izgradnja infrastrukture uz dotok stranoga kapitala za što je, prema Petkovićevoj ocjeni, vlada Srbije u međuvremenu stvorila optimalne pretpostavke – od planskih i zakonskih do provedbenih. Goste bi s druge strane trebalo privući regionalno turističko povezivanje Srbije sa susjedima. "Promovirajući ideju paneuropskih programa nastojimo svijetu pokazati da mi jesmo Europa, da smo njezin dio", istakla je Plamenac.

"Kultura spaja ljude, a politika razdvaja"

Stotinjak okupljenih – uglavnom njemačkih parlamentaraca i predstavnika turističkih organizacija – pažljivo je pratilo i izlaganje Nadice Momirov, državne tajnice u Ministarstvu kulture, o mogućnostima profiliranja Srbije kao destinacije kreativnog turizma: "Ministarstvo kulture radi na podizanju kvalitete i uvođenja standarda, kada su u pitanju tradicionalne kulturno-turističke manifestacije, i motivira lokalne samouprave, institucije kulture i pojedince da prepoznaju i istaknu specifičnost kulture i umjetnosti svoje sredine te da na taj način stupe na tržište s prepoznatljivim kulturno-turističkim proizvodom." To je, kako je primijetila Doris Pack, istaknuta članica Europskog parlamenta, utoliko važnije što "umjetnost i kultura spajaju mnogo više ljudi, nego što ih politika može razdvojiti".

Svi za slobodu putovanja u zemlje EU-a

Na kraju je Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, pružio realan i samokritičan uvid u stanje i perspektive njemačko-srpskih gospodarskih odnosa. Idejni začetnik priredbe, konzervativni zastupnik i član parlamentarne skupine za jugoistočnu Europu u Bundestagu, Jürgen Klimke, podvukao je kako nije bio cilj razmatranje samo ekonomskih aspekata suradnje dviju zemalja, "već prije svega pokazati da je Srbija dio Europe i da bi se puno brže i odlučnije morala posvetiti europskoj obitelji kao i da Europska unija intenzivno podupire njezina nastojanja." Na skupu je višestruko istaknuta podrška njemačkih parlamentaraca političkom i ekonomskom uključivanju Srbije u europske integracije te ukidanju viza srpskim građanima za putovanja u zemlje EU-a.

Podunavski prizori na obalama Spreea

Ovim predstavljanjem su Srbiji i njezinim turističkim radnicima širom otvorena vrata, zaključila je dopredsjednica Bundestaga i pokroviteljica priredbe, socijaldemokratska zastupnica Susanne Kastner, ali i poručila: "Ljudi sada sami moraju putovati u Srbiju i doživjeti njezine stanovnike. Samo će ih tako moći istinski upoznati i odreći se predrasuda." U sklopu manifestacije otvorena je izložba fotografija Dragoljuba Zamurovića pod naslovom "Srbija – Dunavski sliv". Reprodukcije velikog formata krase šetalište između glavnog željezničkog kolodvora i zgrade Bundestaga u Berlinu, a mogu se pogledati do 18. ožujka. Možda i one ponekog gosta privuku na odmor u Srbiju. Gordana Plamenac je u svakom slučaju čvrsto uvjerena: "Za sve one koji nisu bili u Srbiji jamčim da će to biti novo iskustvo i saznanje."

Autor: Goran Goić, Berlin

Odgovorni urednik: Anto Janković