Trend jačanja dviju velikih stranaka SDP-a i HDZ-a na štetu manjih, koje su se stisnule oko izbornog praga od pet posto, pokazuje se i u najnovijim istraživanjima javnog mnijenja hrvatskih birača. Kada se oko 30 postotna potpora građana kroz deset izbornih jedinica, na koliko ih je Hrvatska podijeljena za izbore za Sabor, pretvori u mandate, onda je prevaga na strani SDP-a, koji bi dobio pet mandata više. Do razlike u mandatima u SDP-ovu korist dolazi zato što vode u šest od 10 izbornih jedinica, a metoda preračunavanja glasova u mandate nagrađuje prvu listu. No, rezultatima će na kraju treba pribrojati i 11. jedinicu za dijasporu te 12. za nacionalne manjine.

SDP i HDZ bi, dakle, osvojili gotovo 80 posto zastupničkih mandata. Ali ankete pokazuju da izuzev prve, zagrebačke izborne jedinice, u kojoj apsolutno pobjeđuje SDP te sedme, zadarsko-ličke, u kojoj dominira HDZ, najžešća će se bitka voditi u četiri izborne jedinice u kojoj bez šansi nisu i pravaši, narodnjaci i umirovljenici.

Bivši SDP-ovac Zdravko Tomac misli kako SDP-u na ruku ne ide koncept o Milanović-Jurčićevom vodstvu stranke i države: „Pogrešno je da predsjednik stranke bude u Saboru, a da bude neko drugi bude premijer. Jednostavno, to nije parlamentarna praksa i to stvara velike komplikacije.“

SDP, prema mišljenju analitičara, ima veće šanse za sastavljanje nove Vlade jer su već postigli dogovor o post-izbornoj koaliciji s narodnjacima i IDS-om. U Hrvatskoj je, pokazuju istraživanja, sada više onih koji žele da nakon izbora Hrvatskom upravlja SDP s partnerima, nego onih koji priželjkuju ostanak HDZ-a na vlasti.