Njihov cilj Zapadna Europa, Slovenija i prije svega Italija. Hrvatska je doduše članica EU ali nije dio Šengenskog prostora koji podrazumijeva slobodan protok ljudi i roba. Najkraći put do slovenske granice počinje iza Velike Klauduše. Na većoj udaljenosti od ovog mjesta nalazi se improvizirano naselje sa šatorima, koji su jedva prepoznatljivi s obzirom na to da se nalaze ispod tamno-sive folije. Ova folija bi izbjeglice trebala štititi od kiše. Najmanje jednom dnevno ovdje dolazi Azra Moralić i njezin tim iz organizacije za pomoć EMMAUS. Ova organizacija, koja je prvobitno osnovana u Francuskoj, brine se o migrantima i opskrbljuje ih hranom i lijekovima - zajedno s organizacijom Liječnici bez granica. "Ako ovdje budu morali ostati, bit će teško, jer u ovim šatorima se ne može prezimiti", kaže Azra.

Strah od ekstremno-hladne zime

U ovom dijelu jugoistočne Europe, zime mogu biti jako oštre. U blizini granice , u smjeru zapada u Hrvatskoj su Plitvička jezera. Nacionalni park je poznat po snijegu koji dostigne visinu od jednog metra. U izbjegličkom kampu u Velikoj Kladuši trenutno je ostalo još 150 ljudi, od kojih je deset porodica sa djecom, kaže Azra Moralić. "We are humans", "Mi smo ljudi" napisano je na jednoj tendi, iza koje je red pokretnih WC-a. "Uskoro bi, u najmanju ruku, familije trebale biti izmještene tamo gdje mogu prezimiti", kaže Azra Moralić. Početkom rujna je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) sve obitelji s djecom izmjestila iz puno većeg izbjegličkog kampa u Bihaću. Oni su iznajmili jedan stari hotel iz vremena bivše Jugoslavije. Tamo sada izbjegličke obitelji s djecom čekaju na dolazak zime. Mnogi su izgubili nadu da će se ove godine uspjeti dokopati EU-a. Azra Moralić kaže da se mnogi u hotelu osjećaju kao u zatvoru." Kamp u Velikoj Kladuši je za njih, bez obzira što nedostaje svega, najbolje rješenje jer "slobodno mogu ulaziti i izlaziti". Uz to je i siguran. Policija redovno šalje patrole u izvidnicu. Na ulazu je čuvar, koji sjedi i puši.

Nova Balkanska ruta preko planina

Neki od izbjeglica su već 4 godine na putu. Mnogi su više puta pokušali preko Srbije doći u EU - u Rumunjsku i Mađarsku ili Hrvatsku. Ali od proljeća europske sigurnosne službe promatraju kako se etablira nova izbjeglička ruta preko Balkana. Turski i grčki krijumčari ljudima otkrili su sada BiH. "Najprije se", po riječima jednog njemačkog suradnika sigurnosnih službi, u travnju formirala "džamijska ruta". Bespomoćne izbjeglice poslane su u bosansko-hercegovačke općine. Najprije su imami iz ljubavi prema bližnjem opskrbljivali izbjeglice - svoju braću po vjeri - hranom. Nova "Balkanska ruta" od ovog ljeta prolazi kroz Albaniju, Crnu Goru i BiH. Jedan Afganistanac kaže da je iz Beograda preko Drine dospio najprije u istočnu Bosnu. "Bosanskohercegovačke vlasti navode da je u lipnju i srpnju 3.500 do 4.000 migranata došlo u BiH", priopćeno je DW-u iz ureda EU-a u Sarajevu.

EU financira pomoć

Potom su nevladine organizacije počele sve više i više opskrbljivati izbjeglice osnovnim potrepštinama. Tu pomoć financira EU. Najprije je Bruxelles preko svoje agencije za pomoć ECHO pomagačima na licu mjesta uplatio 1,2 milijuna eura. Onda je ta suma povećana na 7,2 milijuna eura, koliko je od lipnja otišlo Visokom povjerenstvu za izbjeglice UNHCR-u i IOM-u. UN-ove organizacije su partnere poput EMMAUS i Liječnika bez granica angažirale za pomoć. EU se sada poziva na mrežu, koju je od rata 1992. izgradila u BiH. Ona i sada radi i preuzela je zadatke koje su u drugim zemljama stvar države. BiH je i 23 godine nakon rata duboko podijeljena duž etničkih granica. "Napetosti između nacionalistički orijentiranih predstavnika Srba, Bošnjaka i Hrvata su porasle", kaže se u aktualnoj analizi berlinske Zaklade za politiku i znanost.

NGO preuzele ulogu socijalne države

Organizacije za pomoć su u BiH preuzele ulogu socijalne države i pomažu izbjeglicama. EU-sredstva za to se izdvajaju iz fonda za subvencije IPA, koji je zapravo osnovan da bi zemlja kandidat bila fit za učlanjenje u EU. Još 2016. je ova zemlja podnijela zahtjev za status kandidata, ali ga još nije dobila. Već mjesecima zemlje EU diskutiraju o podizanju izbjegličkih centara izvan EU, na primjer u Albaniji, gdje bi se u budućnosti moglo odlučivati o molbama za azil. Korak do smještaja za izbjeglice u BiH, u kojem bi oni mogli prezimiti, nije više daleko. "Ovdje ti ljudi ne mogu duže ostati", zaključuje Azra Moralić koja pomaže ljudima u improviziranom izbjegličkom kampu u blizini Velike Kladuše.