Erlangen je dobar primjer: u tom gradu na jugu Njemačke, s oko 120 tisuća stanovnika, trenutačno se mnogo toga događa. U tijeku su pripreme za izgradnju nove sinagoge, a Bavarska je pokrajina osigurala zemljište u području sveučilišta. Dvije velike gradske džamije planiraju svoje proširenje, a u jednom je predgrađu aktivna udruga kupila zemljište kako bi sagradila hram Šiva-Višnu za hinduiste.

Silvia Klein, koja vodi Ured za jednakost i raznolikost u Erlangenu naglašava raznolikost kultura, jezika i religija u njenom gradu. Za gradnju hinduističkog hrama je u prvom redu zaslužna udruga Hindu Tempel Franken, koja je donacijama, vlastitim sredstvima i kreditom kupila zemljište. Gradnja bi, kaže, trebala početi najkasnije 2027.

Mnoštvo Indijaca u Erlangenu

Klein navodi da trenutačno samo na tamošnjem sveučilištu studira više od 2000 studenata iz Indije. Indijska je zajednica najveća skupina stanovnika grada koja nije njemačkog porijekla. Taj bavarski grad pokazuje kako se vjerska raznolikost u Njemačkoj sve jasnije vidi u gradskim prostorima. Naravno, i dalje postoje tradicionalne crkve: katoličke, protestantske, kao i grčko- i rusko-pravoslavna zajednica. Ali stižu i novi vjernici drugih vjera.

Prije nešto više od tri godine koptska je zajednica u gradskom području Bruck preuzela katoličku crkvu. Od Sv. Petra i Pavla nastala je Koptsko-pravoslavna crkva svete Marije i svetih apostola. Koptski đakon Ragai Edward Matta kaže za DW: „Prije smo imali 18 obitelji s 50 do 60 članova, danas imamo oko 60 obitelji s više od 200 ljudi.“ Broj raste, a zajednici pripada i oko 40 studenata.

Velike kršćanske crkve u Njemačkoj već godinama gube vjernike. Prije nekoliko godina više od polovice Nijemaca pripadalo je jednoj od dviju velikih crkava. Danas oko 36,6 milijuna ljudi pripada katoličkoj ili protestantskoj crkvi – oko 44 posto od ukupno 83,5 milijuna stanovnika. Sve se češće katoličke i protestantske crkve zatvaraju, traži im se druga namjena ili smanjuju.

U medijima se pojavljuju naslovi poput „Njemačka postaje bezbožnija“ ili „Više ljudi bez vjere nego članova crkava“. Ali je li to stvarno tako? Samo muslimana, prema Saveznom uredu za migracije i izbjeglice (2020), u Njemačkoj ima više od 5,3 milijuna.

Prema istraživanju Protestantske crkve iz 2024., u Njemačkoj živi 3,8 milijuna pravoslavnih vjernika. Tu su još Židovi, budisti, Bahai i sve brojniji hindusi. Za te skupine postoje samo procjene, ne i točne statistike.

Hramovi, ali drugih vjera

Jasno je da vjerski krajolik Njemačke postaje raznolikiji, a to se prvenstveno vidi po novim građevinama. Teško je utvrditi njihov točan broj: u ljeto 2024. budističke su redovnice u Berlin-Mitte otvorile reprezentativan novi hram. U cijeloj Njemačkoj danas postoji oko 20 budističkih samostana, a širenje budizma počeo je još u razdoblju "Djece cvijeća” u šezdesetima i vjerojatno oko trećine od najmanje 260 tisuća budista su u ovoj zemlji i vjernici porijeklom iz Njemačke.

Raste i broj hinduista, a to su praktično isključivo došljaci iz Indije, Šri Lanke ili Afganistana. U lipnju 2026. u Berlinu se otvara najveći hinduistički hram u Njemačkoj. Planiranje je počelo još 2004., a vodio ga je Vilwanathan Krishnamurthy, koji za DW kaže: „Naša zajednica stalno raste.“ Broj stanovnika Berlina indijskog državljanstva od 2014. do 2024. povećao se više nego deset puta – na više od 41.000.

Krishnamurthy naglašava važnost hrama: „Mladi ljudi trebaju mjesto gdje se mogu okupljati.“ Roditelji koji žive u Indiji zbog toga se osjećaju mirnije i manje brinu za svoju djecu u inozemstvu.

U Erlangenu mnogi aktivni članovi zajednice rade kao inženjeri ili menadžeri, primjerice u Siemensu. U Berlinu su, među ostalima, česti poslodavci Amazon i tehnološke tvrtke. Kod oba hrama rastu i donacije.

Hinduistički se hramovi u Njemačkoj grade sve češće. Samo u Frankfurtu na Majni postoji nekoliko manjih hramova. Köln, Hamburg, München i Berlin također imaju više takvih objekata.

Mnoštvo muslimana

U Njemačkoj se grade i nove džamije. „Prošle su godine završene i otvorene džamije u Voerdeu, Kornwestheimu i Köngenu", navodi glasnogovorništvo DITIB-a, tursko-islamske unije za vjerska pitanja. U Gießenu i Willichu položeni su temelji novih džamija.

DITIB navodi da u Njemačkoj okuplja 862 vjerske zajednice oko pojedinih džamija koje su izravno podređene turskom Uredu za vjerska pitanja (Diyanet). Neki projekti stoje. Tako u Krefeldu planirana džamija, nekoć predstavljena kao treća najveća u Njemačkoj, godinama ostaje tek gradilište.

I zajednica muslimana ahmadija, čiji su članovi u Pakistanu progonjeni, svake godine u Njemačkoj otvara nekoliko džamija, posljednji put u veljači u Erfurtu. Naglašava svoju otvorenost i za razliku od džamija pod utjecajem iz Turske, nema nikakvih teškoća koristi njemački jezik. „U prosincu 2025. otvorili smo novu zgradu u Nordhornu, a radovi su u tijeku i u Husumu u Sjevernoj Njemačkoj", kaže Suleiman Malik iz erfurtske zajednice. Ponekad preuzimaju i crkvene objekte.

U Erfurtu je tijekom gradnje bilo prijetnji i napada. Danas Malik gotovo svakodnevno vodi razne posjetiteljske skupine kroz kompleks – dolaze školske grupe i umirovljenici.

U Erlangenu se širi i samostalna „Džamija mira“, koju posjećuju vjernici iz raznih muslimanskih zemalja, a propovijedi su na njemačkom.

I Židovi traže dijalog

I židovske zajednice rade na novim projektima. Sinagoge u Magdeburgu (2023.) i Potsdamu (2024.) znače da sada u svim glavnim gradovima njemačkih pokrajina postoji židovski hram. Slijede novi projekti: u Erlangenu gradnja uskoro počinje, a zajednica Chabad u Berlinu planira veliko proširenje sinagoge. Liberalne zajednice u Münchenu i Berlinu također rade na planovima.

U Frankfurtu nastaje projekt s posebnim značenjem za židovsku prisutnost u društvu: „Židovska akademija“ trebala bi se otvoriti u studenom 2026. Sastoji se od stare vile i modernog novog dijela s elementima Bauhausa.

„Akademija će imati nacionalnu važnost“, kaže jedan od direktora, Doron Kiesel. Opisuje je kao mjestosusretanja Židova i ne-židova kroz interdisciplinarne i međukulturne programe. Spoj starog i novog u arhitekturi odražava misao vodilju: „Identitet gradimo na židovskim iskustvima, tradicijama i uvjerenjima, ali gledamo prema budućim izazovima i razvoju.“

Pravoslavci svih crkava

Iako se velike crkve u Njemačkoj smanjuju također rastu pravoslavne zajednice i često grade nove crkve. Ne preuzimaju uvijek napuštene objekte. U Butzbachu u Hessenu u lipnju 2024. otvorena je Zajednica svetog Petra i Pavla, prva novoizgrađena crkva Antiohijske pravoslavne metropolije u Njemačkoj i srednjoj Europi. Zajednicu čine kršćani koji većinom potječu iz Sirije.

Pravoslavne zajednice različitih tradicija – sirijske, grčke, ruske, rumunjske ili srpske – često preuzimaju napuštene katoličke ili protestantske crkve. Tako Srbi već nekoliko mjeseci koriste jednu crkvu u Oberbachemu kod Bonna, a u Himmelsthüru kod Hildesheima obnavljaju bivši samostan. Sirijski kršćani rade isto na više mjesta u Njemačkoj, pa i u Berlinu.

Tko gradi novi objekt, upoznaje složenost njemačkih građevinskih propisa. Rumunjsko-pravoslavna crkva u Vilshofenu na Dunavu već gotovo tri godine čeka odluku o zahtjevu za gradnju, kaže svećenik Marius Jidveian. Zajednica ima oko 300 obitelji, a mnogi su razočarani čekanjem.

A onda i „male" Crkve

I tradicionalne kršćanske zajednice koje nisu dio dviju velikih crkava grade nove objekte. Starokatolička je crkva prije desetak godina u Augsburgu izgradila dojmljivu crkvu posvećenu apostolici Juniji. Slobodne protestantske zajednice također otvaraju mnoge nove zgrade.

I Savez evangelikalnih slobodnih crkava (BEFTG) i Savez evangeličko-slobodnih crkava (BEFG) navode više aktualnih projekata. Primjer: u berlinskom Weddingu stara zgrada od opeke pretvorena je do 2024. u modernu baptističku crkvu.

I novoapostolske zajednice ostaju aktivne. U središtu Bonna ta je zajednica 2025. uselila u jednostavnu, ali upečatljivu sakralnu građevinu.