Jedna od najžešćih svađa unutar novoosnovane kršćanskodemokratsko-socijaldemokratske koalicije kancelarke Angele Merkel već se tjednima vodi oko pitanja useljavanja. Kršćansko-socijalna unija (CSU), manji partner unutar kršćansko-demokratske Unije CDU/CSU, založio se za oštrije mjere protiv građana Europske unije koji u Njemačku dolaze kako bi iskorištavali socijalne povlastice. Čitava rasprava je potaknuta u sjeni potpunog otvaranja njemačkog tržišta rada za građane Rumunjske i Bugarske koji nakon sedam godina ograničenja od početka ove godine uživaju ista prava kao i ostali građani EU-a s izuzetkom najmlađe članice, Hrvatske, za koju zasad vrijede ista ograničenja.

Bez prava na socijalnu pomoć

Koalicijski partner Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) okomio se na CSU optužujući ga za populizam zasnovan na netočnostima s obzirom na činjenicu da u Njemačkoj već sad postoje zakoni koji onemogućavaju nesmetani priljev građana EU-a u njemački socijalni sustav. Naime, pravo na socijalnu pomoć ili pomoć za nezaposlene građani zemalja EU-a stječu jedino u slučaju da su u Njemačkoj već radili i to najmanje tri mjeseca. Time se želi spriječiti useljavanje onih koji bi u Njemačkoj boravili samo zbog socijalnih povlastica.

No sada bi se, kako piše "Süddeutsche Zeitung" a prenose drugi njemački mediji, to moglo promijeniti. Europska komisija u jednom internom spisu od Njemačke traži lakši pristup svom socijalnom sustavu za ostale građane Europske unije. Radi se o dokumentu u kojem Europski sud od Europske komisije traži mišljenje o slučaju u kojem bi se najviša pravna instanca Europske unije trebala izjasniti o praksi isključivanja građana EU-a iz njemačkog socijalnog sustava.

Diskriminacija građana EU-a?

Europska komisija posebice kritizira generalno isključivanje građana EU-a iz njemačkog sustava socijalne pomoći. Time se krši pravilo o istom tretmanu svih građana zemalja članica Europske unije. Problem je u tomu što su, usprkos jedinstvenom pravilu po kojem EU-građani načelno nemaju pravo na socijalnu pomoć od prvog dana nastanjivanja u Njemačkoj, neki socijalni sudovi u Njemačkoj donosili različite presude. Tako su već u više navrata EU-građani pred sudom izborili pravo na socijalnu pomoć bez obzira na njemačke zakone koji to ne dopuštaju. Sada se čeka odluka Europskog suda koji bi morao donijeti odluku po kojoj bi se ravnali i njemački sudovi.

Pravo na socijalne povlastice, poput dječjeg doplatka, imaju međutim i oni građani Europske unije, pa i onih zemalja za koje je na snazi ograničen pristup tržištu rada poput Hrvatske, koji u Njemačku dolaze kao samostalni poduzetnici. Ministarstvo rada u nekoliko je navrata posljednjih tjedana naglašavalo kako građani Rumunjske i Bugarske koji žive u Njemačkoj spadaju u one grupe stranaca koji su manje ovisni o pomoći države.