Nogometno znanje ne pomaže u pronalasku odgovora na tu nepoznanicu. Do tog su zaključka došli sportski znanstvenici iz Augsburga. Oni tvrde da u nogometu ne odlučuje znanje i sposobnost, već puki slučaj! On je «kriv» za svaki drugi-treći gol, točnije 38-48% svih postignutih golova u vrhunskom nogometu. Znanstvenici iz Augsburga već 10 godina analiziraju golove iz nekoliko europskih liga i tvrde da se, po svemu sudeći, radi o takozvanoj «prirodnoj konstanti nogometa».

«To je čista slučajnost»

Formulu za tečan i uspješan napadački nogomet poznaje naravno i jedan ugledni sportski znanstvenik poput Martina Lamesa. Ona je prilično jednostavna: dupli pas-dupli pas-dupli pas-udarac. Lames nudi formulu i za one koji su malo precizniji: dodavanje na bočnog igrača, on predribla svog protivnika, nabacivanje, i napadač loptu glavom sprema u mrežu. Divota je vidjeti kada lopta nakon jedne tako uspješne kombinacije završi u mreži. Puno golova u nogometu nije rezultat lijepe igre, već je, jednostavno rečeno, proizvod sretnih okolnosti. To tvrdi Martin Lames, profesor trenerskih znanosti na Sveučilištu u Augsburgu: «Naprimjer, kada neki igrač izvodi slobodni udarac, lopta se odbije od nekoga u živom zidu, golman se baca u jedan kut, a lopta ide u sasvim drugi kut njegova gola. On više nema šansi obraniti taj udarac. U tom slučaju ne možemo reći da je strijelac namjerno tako pucao, da bi se lopta odbila. To je čista slučajnost.»

«Tako je to u nogometu»

Unatoč uvriježenom mišljenju stručnjaka i navijača Martin Lames dodaje kako i ishod nogometnih utakmica ne ovisi samo o sposobnostima pojedinih igrača: «Tako je to u nogometu. Utakmicu se može dobiti ako se samo «poklopi» neki događaj. To nije ništa neuobičajeno da i u odlučujućim utakmicama o pobjedniku u principu odlučuje neki slučajni gol.» Martin Lames već duže vremena traži odgovor na pitanje koliki je u nogometu udio tih «slučajnih golova». U studiji koja analizira podatke iz zadnjih 10 godina on je, znanstveno akribično, došao do sljedećeg zaključka: «Kod svakog drugog ili trećeg gola može se dijagnosticirati ta slučajnost. To znači da je ona regularan dio procesa nastanka golova. Mi smo u ovih deset godina istražili 2600 golova u Bundesligi, te prvim ligama u Engleskoj, Španjolskoj i Francuskoj. Ustanovili smo zapanjujuću stabilnost postignutih «slučajnih» golova. Čini mi se da se tu radi o «prirodnoj konstanti nogometa».

Svaki drugi, treći gol «neplaniran»

Između 38 i 48 posto svih golova pada «slučajno», tvrdi Martin Lames i njegove kolege. Pa koji su to faktori koji pomažu da se lopta nađe u protivničkoj mreži: «Naprimjer udarac s 40 metara koji završi u «rašljama», ili kada se lopta od nekog odbije, od golmana, vratnice ili grede i završi baš pred nogama napadača. Nekada i momčad koja se brani pomaže u nastajanju golova greškama u obrani. Tu ne možemo reći da je to zasluga momčadi koja napada.» Jedan od razloga velike popularnosti nogmeta je i upravo mogućnost pobjede «outsidera», tvrdi profesor iz Augsburga. On nogometnim trenerima preporučuje da pročitaj njegovu studiju i da ne treniraju stalno nabacivanja, udarce glavom ili iz kuta, već da se na treningu «provociraju» i nepredviđene, kaotične situacije kako bi napadači bili spremni na njih reagirati.

Slučajnosti i na SP u nogometu?

«Slučajnosti» će biti i na predstojećem Svjetskom prvenstvu, predviđa Lames. Neke će se ekipe «slučajno» naći u samoj završnici turnira, a poneki će favorit «nesretno» morati pakirati prtljagu i prije nego što je planirao. Sjetite se samo posljednjeg prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji, na kojem su Južnokorejanci igrali u polufinalu. A Argentinci rekli «adios» već nakon grupne faze.