To je bilo i glavno pitanje u raspravi u kojoj su u Europskom parlamentu sudjelovali i sami zastupnici, ali i ministri poljoprivrede pojedinih zemalja članica, te predstavnici Europske komisije.

Premijera u povijesti EU-a

Pričalo se o izravnim poticajima za poljoprivrednike, reguliranju tržišta, ruralnom razvoju i financijskim posljedicama prijedloga reforme zajedničke poljoprivredne politike u Uniji. Ovo je po prvi puta u povijesti Europske unije da se jedan zakonski prijedlog o poljoprivrednoj politici raspravljao u jednoj prostoriji, između dva tijela Unije koja o tome i odlučuju: Europskog parlamenta i Vijeća ministara.

U otvorenoj raspravi predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek pozvao je sudionike da djeluju odgovorno u reformi «jedne od najstarijih politika Europske unije», za koju će se utrošiti 37 posto proračunskog novca u razdoblju od 2014. do 2020.

Snažna poljoprivreda može Europu izvući iz krize

Europski zastupnici i ministri «moraju pronaći rješenja koje će biti uravnotežena između svih poljoprivrednika u 27 zemalja članica, bilo da se radi o malim ili velikim farmama, centralno smještenim farmama ili onima koje se nalaze na periferiji, kako bi nova politika mogla odgovoriti na nove izazove i kako bi ju prihvatili građani EU-a», naglasio je Buzek. Snažna i konkuretna poljoprivreda na međunarodnoj sceni je «jedan od elemenata koji će nas izvući iz trenutne krize», poručio je Buzek.

Zbog nesigurnog okruženja poljoprivrednici danas su širom svijeta suočeni s pojačanim pritiskom oko pitanja sigurnosti opskrbe hrane i ekstremnih oscilacija cijena. «Zbog toga je prioritetno farmerima ponuditi sredstva i instrumente kojima će se moći nositi s novim izazovima», naglasio je Paolo de Castro, talijanski socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu. On je dodao da će predložene mjere držati proizvodnju na niskoj razini, umjesto da ju promoviraju. «Postojeće mjere nisu dovoljne za izazak iz krize», poručuje i dodaje da je Europski parlament najavio da će upotrijebiti sva raspoloživa sredstva kako bi osigurao da nova poljoprivredna politika se nosi s novim izazovima.

Reforma poljoprivrede veliki izazov

Reforma poljoprivredne politike EU-a veliki je izazov i za očekivanja farmera, proizvođača i građana, izjavio je predsjenik Vijeća ministara poljoprivrede, poljski ministar Marek Sawick. On je pozdravio prijedlog Komisije kao dobru polaznu točku za javnu raspravu.

Dok su se mnogi ministri i zastupnici složili da povećavanje potpora za mlade poljoprivrednike i ulaganja u istraživanja idu u pravom pravcu, mnogi parlamentarci sumnjaju da će ovako sastavljen prijedlog imati i pravog učinka.

Mnogi europski zastupnici strahuju da će prijedlog u sadašnjem obliku samo izazvati još više birokracije, a njemačka ministrica poljoprivrede Ilse Aigner je naglasila kako «pojednostavljena agrarna politika treba biti srž reforme».

«Zajednička poljoprivredna politika mora biti poštenija i efikasnija», izjavio je izvjestitelj u Europskom parlamentu za poljoprivredu, portugalski zastupnik Luis Manuel Capoulas Santos.

Pojedini prijedlozi reforme kritizirani

Prijedlog reforme agrara sadrži i jedinstveno plaćanje poticaja po hektaru do 2019. godine, a to je naišlo na velike kritike. Nekoliko ministara iz baltičkih zemalja ukazali su da takva odluka donosi vrlo spore promjene s ciljem smanjivanja razlika između zemalja članica. Španjolska zastupnica Rosa Agiular Rivero je upozorila da bi takav sustav nanio veliku štetu i teroritorijalne nejednakosti. Planove za smanjenje izravih plaćanja za farmere odbacili su ministri Njemačke (Ilse Aigner), Slovačke (Zsolt Simon) i Češke (Petr Bendl).

Mnogi sudionici odbacili su i Komisijin prijedlog za ukidanje kvota za šećer već 2015. godine, a pojedini ministri, npr. Rumunj Valeriu Tabara zatražili su odgodu ukidanja do 2020.

Na koncu nitko nije odbacio temeljne predložene mjere, a rasprava se vodila oko poboljšanja sadržaja, naglasio je povjerenik za poljoprivredu Dacian Cioloş u svojem završnom obraćanju europskim zastupnicima i ministrima poljoprivrede u briselskom zdanju Europskog parlamenta.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: S. Matić