Nijedna odluka nije prošla s toliko osporavanja, zakonskih izmjena, javnih rasprava i pregovora kao ona o simbolima Republike Srpske (RS). A sve je 2004. pokrenuo tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić, podnoseći apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom je osporavao Zakon o grbu, zastavi i himni RS-a, za koje je tvrdio da nisu u skladu s Ustavnom BiH. Grb, zastava i himna simboli su, kako je navedeno u apelaciji, samo srpskog naroda, što znači da su konstitutivni narodi Bošnjaci i Hrvati na taj način diskriminirani.

„Ukidaju se članak 2. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u dijelu u kojem je propisano da se zastavom, grbom i himnom Republike Srpske `predstavlja državnost Republike Srpske`, i članak 3. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u dijelu u kojem je propisano da se simboli Republike Srpske upotrebljavaju `u skladu s moralnim normama srpskog naroda`", navedeno je u odluci Ustavnog suda iz 2006. godine.

Pregovorima samo do amblema

Nakon toga krenuli su pregovori oko novih simbola RS-a, a u komisiju su bili uključeni predstavnici sva tri naroda, kao i stručnjaci s područja heraldike. Nakon nekoliko godina Republika Srpska je dobila amblem umjesto grba, što je bilo prijelazno rješenje jer se unutar komisije nisu mogli dogovoriti oko njegovog izgleda, kao i novu himnu „Moja Republika", koja je i danas u službenoj upotrebi. Inače Klub Bošnjaka stavio je tada veto i na usvojeni amblem, ali je Ustavni sud odbio zahtjev jer nisu pronađeni elementi diskriminacije.

Zanimljivo, Ustavni sud BiH je iste godine u istom predmetu poništio i obilježja Federacije BiH, ali nitko nikada nije potezao to pitanje, jer su političke strukture u Federaciji BiH u nekoliko navrata otvoreno priznale da ih simboli ovog entiteta ne zanimaju i da su obilježja cijele BiH zapravo jedina bitna.

U potrazi za državnošću nekoliko puta su iz RS-a stizale prijetnje da će grb i himna „Bože pravde" biti vraćeni u upotrebu, ali je sve ostalo na prijetnjama. Sve do trenutka dok predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić nije predložio izmjene Zakona o grbu, zastavi i himni, kojima se u upotrebu u ovom entitetu uvode grb Nemanjića i himna „Bože pravde". Sve je naravno upakirano u zakonsko rješenje, koje će teško biti srušeno na sudu.

„Zajedno s isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko povijesno, kulturološko i tradicionalno nasljeđe“, navedeno je u izmjenama usvojenog zakona.

Zaobilaženje činjenica

Dakle, ovim se ne daje mogućnost samo Srbima, već i Bošnjacima i Hrvatima da ističu simbole država s kojima imaju povijesnu, kulturološku ili tradicionalnu povezanost. To bi, sa druge strane, moglo izazvati nacionalni problem, upozorava oporbeni zastupnik Nebojša Vukanović, iz Liste za pravdu i red, čiji su zastupnici bili suzdržani tokom glasanja.

„U zakonu piše `i svih drugih konstitutivnih naroda`. Što znači da ovdje osim grba Nemanjića može biti i šahovnica ili crni albanski orao“, kaže Vukanović, navodeći da je zakon vrlo opasan.

„Normalno da Hrvati u BiH imaju povijesno nasljeđe s Hrvatskom. I normalno je da će oni isticati šahovnicu. Vi legalizirate da se istakne šahovnica pod platanama u Trebinju“, zaključio je Vukanović.

Predlagač uvjerava da se to neće dogoditi i poručuje svima koji brinu da „mirno spavaju". Za one koji tvrde da se radi o simbolima pod kojima su činjeni ratni zločini, Nenad Stevandić poručuje da grbovi ne pucaju, već ljudi.

„Odredbe ovog zakona ne vrijeđaju nijedan konstitutivni narod, niti bilo koje povijesno i kulturno nasljeđe u zemlji. Cilj je da u upotrebu, pored amblema RS-a i himne Moja Republika, vratimo i grb Nemanjića i himnu Bože pravde“, kaže Stevandić, koji je predlagač zakona, najavljujući nakon njegovog usvajanja dvotrećinskom većinom da će se ova obilježja sada viđati češće u javnom prostoru i institucijama.

„Ne očekujem nikakav problem, mislim da sam našao odličnu pravnu formulaciju, jer se radi o nasljeđu koje je ovdje starije od bilo koga“, rekao je Stevandić.

Primjena zakona prije odluke Ustavnog suda BiH

Je li pronađena dobra formulacija reći će na kraju Ustavni sud BiH, do čije bi odluke moglo proći dosta vremena. Nakon što zakon dođe do Vijeća naroda, Ustavni sud RS-a će, izvjesno je, pustiti zakon, nakon čega se stvaraju uvjeti za apelaciju Ustavnom sudu BiH. Prva stepenica je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, koji je već najavio pokretanje veta.

„Vjerojatno će Ustavni sud RS-a odbiti naš veto, s obzirom da je pod kontrolom aktualnog režima. A onda se otvara mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH“, kaže predsjedavajući Kluba Bošnjaka Alija Tabaković.

Oštrije reakcije stižu od potpredsjednika RS-a Ćamila Durakovića, koji tvrdi da rukovodstvo na ovaj način ugrožava mir u BiH.

„Zato pozivam visokog predstavnika da ove zakone stavi izvan snage, a na državne institucije apeliram da konačno počnu djelovati preventivno. Narodnim zastupnicima u Narodnoj skupštini poručujem da se pozabave problemima u zdravstvu, školstvu, proračunu, ali i teškom svakodnevnicom običnog čovjeka“, rekao je Duraković.

Ipak, u zakonu se nigdje eksplicitno ne navodi ni grb Nemanjića niti himna „Bože pravde", već upravo mogućnost da se mogu isticati zastave i grbovi i izvoditi himne država s kojima RS ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza. Takav sporazum RS ima potpisan sa Srbijom, što u praksi povlači sve mogućnosti, koje su ranije navedene. S druge strane, zastava Bosne i Hercegovine nije obješena na entitetskim institucijama, niti se nalazi u prostorijama, a državna himna BiH ne izvodi se na službenim događajima ili u institucijama.

Zakon su još u formi nacrta komentirali u OHR-u, istakavši da usvajanje ovih izmjena ima za cilj implementaciju deklaracije Svesrpskog sabora kako bi se stvorio pravni temelj za isticanje službene himne i grba Republike Srbije u Republici Srpskoj kao svesrpskih simbola. Tada su podsjetili da je Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim ove simbole.

„Na Ustavnom sudu BiH će biti da ocijeni ustavnost zakona u svjetlu svoje dosadašnje sudske prakse“, rekli su tada u OHR-u.