Sve je više indicija koje ukazuju na to da ubojstvo predsjednika okruga Kassela Waltera Lübckea ima političku pozadinu. Na konferenciji za novinare u Karlsruheu državno odvjetništvo je priopćilo kako polazi od toga da se iza ubojstva kriju „ekstremno-desničarski motivi".

Kao što je "Zeit Online" prethodno izvijestio, osumnjičeni za ubojstvo Stephan E., koji je uhapšen proteklog vikenda, još 1993. je s 20 godina, prema informacijama iz sigurnosnih krugova, izveo bombaški napad na jedan hesenški dom za azilante. Bomba je bila deponirana u jednom automobilu koji je zapaljen, ali su stanari doma uspjeli ugasiti vatru. 

Stephan E. je tada osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora. Kažnjavan je i za nanošenje tjelesnih povreda, još jedno podmetanje požara čija je pozadina mržnja prema strancima kao i za kršenje zakona o posjedovanju oružja. U slučaju ubojstva Lübckea sumnja na tog 45-godišnjaka je pala nakon DNK-analize. Sada se moraju razjasniti mnoga pitanja. Jedno od njih je stoji li iza ubojice stoji desno-ekstremna mreža. No, za to nema dokaza, rekao je jedan glasnogovornik državnog odvjetništa.

Istraga od posebne važnosti

Koliko ozbiljno njemačko pravosuđe uzima ovaj slučaj, pokazuje i činjenica da se istragom bavi najviše tužiteljsko tijelo. Glavno državno odvjetništvo u pravilu vodi istragu koja se odnosi na terorističke organizacije. Istragu protiv pojedinca preuzima kada se počinjenom djelu zbog njegovih dimenzija i posljedica pripiše "posebna važnost".

Hendrik Puls, stručnjak Zaklade Hans Böckler za pitanja desničarskog ekstremizma, sumnja da je osumnjičenik povezan s neonacističkom organizacijom "Combat 18" (C18), koja je vrlo aktivna u Hessenu. "Combat 18" je vojno krilo neonacističke mreže "Blood and Honour" i propagira oružanu borbu. "To radi, primjerice, putem magazina u kojima objavljuje kako se prave bombe i predstavlja koncepte i strategije desničarsko-ekstremne borbe", pojašnjava Hendrik Puls u razgovoru za Deutsche Welle. Broj 18 se odnosi na prvo i osmo slovo njemačke abecede, što upućuje na inicijale Adolfa Hitlera.

Paralele sa serijom ubojstava NSU-a

Ako se dokaže da ubojstvo Lübckea ima desničarsko-ekstremnu pozadinu, opasnost i rizici koje nosi desničarski terorizam sa sobom bi se možda iznova morali preispitati, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Matthias Quent, direktor Instituta za demokraciju i civilno društvo u Jeni. Paralele s "Nacionalsocijalističkim podzemljem"(NSU) su očite, kaže on. Quent ukazuje na moguće političke dimenzije koje ima ubojstvo Lübckea koji je pogođen hicem u glavu, kao i na to da nitko nije preuzeo odgovornost za ubojstvo. Pripadnici NSU-a su u razdoblju od 2000. do 2007. ubili devetero migranata i jednu policajku, izvršili 43 pokušaja ubojstva, tri bombaška napada i brojne pljačke.

Ubojstvo političarâ na vlasti, izazvano političkim motivima, predstavljalo bi "novu dimenziju", naglašava Quent. Takav napad u okviru njemačkog desničarskog terorizma - od 1945. pa naovamo - dosada nije zabilježen, kaže on. Quent se osvrće i na pokušaj ubojstva gradonačelnice Kölna Henriette Reker. "Ciljana smaknuća političara od strane desničarskih radikala doista bi bila preokret ", primjećuje Quent. Predsjednik gradske vlade Kassela Walter Lübcke je prije dva tjedna ubijen na terasi svoje kuće pucnjem u glavu.

Mržnja zbog zauzimanja za izbjeglice

Najprije se pretpostavljalo da ubojica dolazi iz privatnog okruženja tog CDU-političara. A onda su se u fokusu našli mogući politički motivi. 65-godišnji Lübcke stvorio je sebi neprijatelje među ekstremnim desničarima svojim otvorenim zalaganjem za prava azilanata i svih onih koji su Njemačkoj potražili zaštitu. Kao predsjednik gradske vlade bio je zadužen za smještaj izbjeglica na sjeveru Hessena. Ekstremisti i huškači su na internetu izražavali oduševljenje ubojstvom, što je izazvalo zgražanje diljem Njemačke. To je osudio i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Moglo bi se reći da je, s obzirom na užarene debate koje izazivaju ekstremni desničari, spremnost na nasilje poraslo, kaže stručnjak u oblasti desničarskog ekstremizma Hendrik Puls. Slučaj Lübcke za njega je vrlo poučan, posebno zbog količine mržnje. "Tu se postavlja pitanje koliko malo nekome treba da potegne oružje."

Uzeti ozbiljno desničarske tendencije

"Desno-ekstremističke poruke mržnje moraju se vrlo uzeti ozbiljno", kaže i Matthias Quent: "Postoje studije koje kažu da mržnja na internetu doprinosi izazivanju realnog nasilja." Osim toga, uvrede su problem za demokratsku kulturu, jer se tako ljudi zastrašuju, kaže on. Tako su na internetu objavljene i sve privatne Lübckeove adrese, podsjeća Quent. "To opterećuje ljude i utiče na njih da dobro razmisle hoće li se i kako politički pozicionirati u javnosti."

Slučaj Lübcke odjeknuo je u javnosti i izvan Njemačke. Tako talijanski dnevnik "Corriere della Sera" piše da je riječ o signalima koje se u Njemačkoj, koju sve više potresa desničarski ekstremizam, možda podcjenjuje. "Slučaj Lübcke bi možda mogao značiti prekretnicu u stavu Nijemaca", upozorio je ovaj list.

Nakon svih propusta u istrazi oko NSU-a, pravosuđe je suočeno s optužbom da je "slijepo na desno oko". S jedne strane „ovo se nasilje u javnosti još uvijek ne shvaća kao desničarski terorizam", kaže Quent, s druge strane, glavno državno odvjetništvo je brzo donijelo svoje zaključke i djelovalo. Država desničarski terorizam i njegove strukture mora uzeti jako ozbiljno, kaže ovaj direktor Instituta za demokraciju i civilno društvo. "Na desničarsko-ekstremnoj sceni stalno se pojavljuju liste za odstrjel i liste na kojima se imenuju 'neprijatelji'. I Lübcke je stajao na takvim listama." Sada se mora pokazati da će se svi vidovi i strategije ovog terorizma kažnjavati, da će potencijalni počinitelji biti na radaru sigurnosnih službi „i da će oni koji su napadnuti iskusiti solidarnost i zaštitu", poručuje Quent.