Pod heštegom „jedan od nas“ (#einervonuns) praktički sve policijske jedinice Njemačke oprostile su se na društvenim mrežama od ubijenog kolege Rouvena L. (29).

„Dao je život da zaštiti druge“, objavila je njegova matična policijska postaja iz Mannheima na platformi X.

U izvještajima medija posebno se ističe da je ubijeni policajac bio donator organa. To je jedan od razloga zašto je njegovo tijelo satima održavano na životu, nakon što je proglašena moždana smrt. „Čak i mrtav je spašavao živote“, pišu njemački mediji. Srce mu je stalo u nedjelju u 17:03.

Što je s napadačem?

Motiv 25-godišnjeg počinitelja još uvijek nije rasvijetljen, prenosi javni servis ARD na svom portalu. „Taj čovjek, koji je rođen u Afganistanu, a u Njemačku je došao kao tinejdžer 2014. godine, do sada nije mogao biti ispitan. Policajci su ga upucali na licu mjesta i on je u kritičnom stanju u bolnici u Mannheimu. Do sada nije bio poznat policiji. Oženjen je, ima dvoje djece i legalno živi u Heppenheimu, u Hessenu.“

U napadu koji se dogodio u petak (31. svibnja) ujutro u centru Mannheima, na manifestaciji koju je organizirao antiislamski pokret „Pax Europa“ (BPE), napadač, za kojeg neki mediji navode da se zove Suleiman A, nožem je ranio ukupno šest ljudi, uključujući i policajca. Među povrijeđenima je i poznati kritičar islama, član uprave BPE-a Michael Stürzenberger (59).

Napad je u cijelosti zabilježen kamerom mobilnog telefona. Policajac Rouven L. je prvi stigao do napadača, pokušavajući ga savladati. U odgurivanju je pao, a napadač mu je zadao smrtonosni udarac nožem u predjelu vrata.

Potom je drugi policajac iz neposredne blizine pucao u napadača.

Svakodnevni rizik za policiju

Poruke sućuti zbog smrti Rouvena L. stigle su od političara, kancelar Olaf Scholz je naveo: „Duboko sam ožalošćen zbog toga što je hrabri policajac podlegao teškim povredama nakon strašnog napada u Mannheimu. Njegova posvećenost sigurnosti svih nas zaslužuje najveće priznanje. U ovim gorkim satima, moje misli su s njegovom obitelji i svima koji ga oplakuju.“

Oglasili su se i mnogi drugi političari, između ostalih i Winfried Kretschmann (Zeleni), premijer pokrajine Baden-Württemberg u kojoj se nalazi Mannheim.

„Vijest me duboko potresla. Sve naše misli su s obitelji, članovima rodbine i kolegama." Taj čin, dodao je, pokazuje „često neprocjenjiv rizik kojem su policajci izloženi svakog dana".

Političke posljedice

Prije nego što je objavljena vijest da je policajac podlegao povredama, oko 800 građana Mannheima formiralo je u nedjelju u centru grada ljudski lanac želeći tako iskazati svoj stav protiv nasilja i mržnje, naveli su organizatori.

Dodali su ujedno da je poseban povod za njihovo okupljanje bio skup u organizaciji pokrajinskog odbora Mlade alternative, omladinskog pokreta stranke Alternativa za Njemačku čiji su se članovi okupili na „bdjenju" pod sloganom „Remigracija bi spriječila ovaj čin".

Za to vrijeme, njemački mediji analiziraju političke posljedice krvavog napada u Mannheimu i kako će to utjecati na glasače na izborima za Europski parlament koji se održavaju za samo nekoliko dana (9. lipnja).

„Političke diskusije su već sada u punom jeku", piše tabloid Bild. „Konzervativne stranke pozivaju državu da poduzme oštre mjere protiv islamista. Napad se nesputano iskorištava u desničarskim, ekstremističkim krugovima, dok neki drugi jednostavno pokušavaju ne dozvoliti debatu o islamizmu.“

Kao primjer za ovu posljednju tezu taj najtiražniji njemački list prenosi sljedeće tri izjave:

„Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann kaže: ’Do sada smo poznavali takve napade uglavnom iz Francuske, gdje politički islam već dominira čitavim okruzima. Njemačka ima masovni problem s islamizmom’.“

„Predsjednik Središnjeg vijeća muslimana Njemačke, Aiman Mazyek, potpuno je drugačiji: on je podijelio objavu u kojoj se odvlači pažnja s osumnjičenog islamističkog napadača i navodi da je bolničar koji se brinuo o Stürzenbergeru bio musliman, isto kao i policajac koji je na kraju upucao napadača“, prenosi Bild.

A kao treće: „Političarka Zelenih Lamya Kaddor nakon napada je prvo žestoko kritizirala žrtvu. Stürzenberger je, napisala je, ’poznati kritičar islama koji govori pogrdne stvari o islamu i širi mržnju’. Tek onda je osudila ’upotrebu nasilja’.“

Na kraju, tu je i ocjena historičara i politologa sa Sveučilišta u Mainzu Andreasa Röddera, koji kaže: „Što više problema u vezi s migracijama bude vidljivo, to će veći biti utjecaj onih stranaka koje obećavaju da će tu situaciju popraviti. Sumnjam da su stranke centra uopće shvatile što se ovdje sprema."

„Dio šire priče“?

Minhenski Süddeutsche Zeitung (SZ) komentira malo drugačije: „Postoji mnogo toga što sugerira islamistički motiv, ali to još nije sigurno. Ipak, jasno je tko je napao i tko su žrtve. U svijetu teoretičara zavjere incident je, međutim, predstavljen drugačije. Povrijeđeni još nisu bili ni operirani, a napad je na internetu već bio dio šire priče. Pojavile su se na primjer pritužbe da ’mediji’ ili ’političari’ napad ne opisuju kao islamistički teroristički napad. Da se ime istaknutog aktivista Stürzenbergera skriva, jer se islamofob kao žrtva ne uklapa u sliku ’vlade’.“

Autor međutim podsjeća da su „političari, počevši od kancelara, najoštrije osudili napad“, da je dopredsjednica Zelenih Ricarda Lang, „koja svakako nije fan Stürzenbergera, spomenula tog aktivista imenom i prezimenom kada mu je poželjela brzi oporavak“.

„Činjenica da su motivi još uvijek nejasni nije zbog nespremnosti da se istraga provede, već zbog toga što, između ostalog, počinitelj još nije spreman za ispitivanje“, navodi minhenski list. „Sve se to moglo vidjeti u izvještaju. Ništa se nije čuvalo u tajnosti.“

„Stürzenberger je žrtva prepredenog napada, kao i ostali povrijeđeni ljudi. Taj čin je za osudu u svakom pogledu. Međutim, incident u Mannheimu pokazuje i mehanizme po kojima funkcionira scena teoretičara zavjere: žrtva napada brzo postaje žrtva države“, zaključuje SZ.

iđ (ard, bild, sz, x)