Oko toga su se napokon složili svi zastupnici Bundestaga: cijene benzina i dizela trenutačno su u Njemačkoj previsoke. Taj rast cijena je potaknuo rat Izraela i SAD‑a protiv Irana te protuudari režima u Teheranu, uključujući i napade na susjedne zemlje u regiji Perzijskog zaljeva.

Zastupnik SPD‑a Armand Zorn to je u četvrtak u Bundestagu ovako opisao: „Tko ovih dana dođe na benzinsku postaju, osjeća kako svjetska politika udara po njegovu novčaniku. Vidi kako brojke na brojaču rastu kao termometar na suncu.”

Posljedice eskalacije u Zaljevu ne pogađaju jednako sve vozače u Europi: posebno su u Njemačkoj cijene porasle, i to do 17 posto više od prosjeka EU‑a.

„Pljačka gorivom"

Znači li to da naftne kompanije žele profitirati u krizi? Njemački tabloid Bild‑Zeitung već danima piše o „pljački gorivom”.

Njemačka vlada pod kancelarom Friedrichom Merzom (CDU) želi stati na kraj visokim cijenama goriva. Još prije Uskrsa trebale bi stupiti na snagu zakonske izmjene kojima bi se obuzdale cijene benzina i dizela, koje sada nerijetko prelaze dva eura.

Oporba traži više stope poreza za naftne kompanije, no tomu se protivi ministrica gospodarstva (CDU). U četvrtak je u Bundestagu objasnika kako građani, na žalost, često nemaju nikakve koristi od takvih mjera: „Sada trebamo ciljane regulatorne mjere koje na tržištu jamče pravednost i transparentnost.”

Reiche umjesto viših poreza predlaže dvije mjere: benzinske postaje ubuduće smiju podizati cijene samo jednom dnevno — pravilo koje Njemačka želi preuzeti iz Austrije.

Promjena cijene goriva – samo jednom na dan

Do sad su crpke u Njemačkoj imale slobodne ruke – i to su koristile upravo do apsurda: cijene su se mijenjale i do pedeset puta na dan i kad se očekivalo više kupaca – na primjer kad se ide na ili sa posla, bez stida i srama su se cijene dizale, a kad se trebalo boriti sa susjednom postajom, opet spuštale. Hoće li to pravilo „jednom na dan" doista dovesti do nižih cijena – tu i mnogi stručnjaci ipak žele pričekati i vidjeti.

Populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) protivi se toj mjeri. Njezin zastupnik Leif‑Erik Holm rekao je: „To je opet tek pijesak u oči. Vjerojatnije je da će cijene još rasti, jer će naftne kompanije morati uračunati sigurnosnu rezervu ako tek sutradan mogu znati što se dogodilo.”

Naftne kompanije su sad „krive dok ne dokažu suprotno"

Kao drugi korak, ministrica želi propisati da naftna industrija ubuduće mora sama obrazložiti, zbog čega drastično podiže cijene goriva. Do sad je bilo obrnuto: tijela za zaštitu tržišnog natjecanja su pak morala dokazivati da je poskupljenje neopravdano kako bi posegnula za mogućom kaznom. Ova mjera očito je rezultat niza kriznih razgovora koje su vlada i industrija vodile početkom tjedna, a koji očito nisu dali rezultate.

Reiche je sažela: „Zapanjujuće je da su cijene na benzinskim postajama kod nas porasle znatno više nego u europskom prosjeku.” Naftna industrija „za taj razvoj nije ponudila osobito uvjerljivo objašnjenje”, rekla je političarka CDU‑a.

Na to je reagirao Holger Lösch, zamjenik glavnog direktora Saveza njemačke industrije (BDI). On je rekao: „Bez uključivanja industrije i bez široke javne rasprave sada se, pod pritiskom visokih cijena goriva,mijenjaju pravila koja sežu daleko preko trenutnog povoda.”

Zašto se uopće vraćamo fosilnom gorivu?

Zastupnici SPD‑a i Zelenih ponovno otvaraju pitanje poreza na izvanrednu dobit naftnih kompanija kakav je bivša vlada već jednom privremeno uvela nakon početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine. I pojedini zastupnici CDU‑a i CSU‑a mogu zamisliti takav porez ako se pokaže da cijene goriva dugoročno ostaju visoke.

Zeleni se već sada zalažu za to, kako je objasnila zastupnica Julia Verlinden: „Nije dovoljno samo promatrati poskupljenja na benzinskim postajama dok krizni profiti naftnih kompanija ostaju nedirnuti. A pogotovo ako stvarate novu ovisnost o fosilnom gorivu i usporavate razvoj obnovljivih izvora energije.”

To je kritika upućena ovoj njemačkoj vladi, posebno ministrici Reiche, koja u Njemačkoj želi izgraditi velik broj novih termoelektrana na plin.

Nedavno je u vladinoj koaliciji progurala odluku da se ponovno dopusti ugradnja novih plinskih i uljnih grijalica u Njemačkoj — unatoč predvidivo visokim i rastućim cijenama.

Italija dekretom, Slovačka ograničava količinu

Države EU‑a poduzimaju različite korake protiv visokih cijena goriva: u Italiji je vlada premijerke Giorgie Meloni dekretom smanjila poreze na benzin i dizel. Time bi cijene trebale pasti do 25 centi po litri.

U Slovačkoj je gorivo na mnogim mjestima jeftinije nego u susjednim zemljama pa se vlada sada bori protiv „benzinskog turizma” i ograničava prodaju dizela.

Za Njemačku se zasad mijenja samo ovo: cijene na benzinskim postajama uskoro će smjeti rasti samo jednom dnevno, uvijek točno u podne. A tijela za zaštitu tržišnog natjecanja bit će ojačana u svojoj borbi s moćnim naftnim kompanijama. Hoće li to pomoći u smanjenju cijena, to treba tek vidjeti.