Politička nestabilnost i nasilje na Bliskom istoku natjerali su mnoge kršćane tijekom proteklih tri godina na bijeg. Habib Badr, vodeći svećenik nacionalne Evangeličke crkve u Bejrutu je zabrinut oko opstanka kršćanske zajednice u ovoj regiji. "Arapsko proljeće je dovelo do toga da su islamističke snage svim ljudima nametnule svoj sustav reda i vrijednosti; bilo je da je riječ o muslimanima, kršćanima ili druidima. Ako se tome suprotstave, čeka ih smrt ili potlačenje. Budući da smo mi, kršćani, najmanja grupa na Bliskom istoku, najviše stojimo pod pritiskom. Prisiljeni smo napustiti naše domovine“, kaže on.

Ocjenjuje se da kršćani čine oko deset posto sveukupnog stanovništva na Bliskom istoku. Najbrojniji su Kopti u Egiptu a odmah iza njih su kršćani u Siriji. Svećenik Habib Badr s posebnom zabrinutošću gleda na situaciju u kojoj se nalaze upravo oni. Badr navodi kako se oni u Siriji nalaze pod budnim okom džihadista, te da su skoro sve crkve u gradu Homsu uništene. Pojedine brojke govore da je oko 800.000 kršćana u posljednje tri godine napustilo Siriju. A to je oko četvrtina svih kršćana koji žive u toj zemlji.

Strah od iračkog scenarija

Vlada veliki strah da bi se u Siriji moglo ponoviti ono što se već dogodio u Iraku. Naime, od svrgavanja s vlasti Sadama Huseina 2003. godine, tisuće kršćana je ili ubijeno ili protjerano iz zemlje. Desetine crkvi je uništeno. Danas u Iraku živi samo oko 250.000 kršćana, što je tek petina onog koliko ih prije ovdje živjelo. Posebno su Kopti u Egiptu izloženi diskriminaciji i progonu. Organizacija za zaštitu ljudskih prava, Amnasty International (AI) je početkom listopada osudila nasilje koje se vrši nad kršćanima u Egiptu. Sredinom kolovoza ove godine radikalni islamisti su, navodi AI, napali 43 crkve i 200 stanova čiji su vlasnici bili kršćani.

Sve to natjeralo je predstavnike crkvi na Bliskom istoku na akciju. Oni su godine 2012. osnovali "Skupštinu kršćana Orijenta“, a kako bi skrenuli pažnju na sebe, u listopadu ove godine održali su i prvu konferenciju u blizini libanskog glavnog grada Bejruta. Visoki crkveni predstavnici, libanonski političari i zainteresirana publika su iz različitih arapskih zemalja izvijestili o situaciji u kojoj se nalaze kršćani u njihovim zemljama. Fuad Abu Nader, aktivni član maronitske crkve u Libanonu kaže kako je kršćanima potrebno jedinostvo. „Moramo stvoriti jedan jedinstven, orijentalan kršćanski identitet. Ne bismo trebali nastupati kao maroniti ili kao pravoslavni kršćani već bismo morali govoriti jednim glasom“, kaže on i podsjeća da zapravo jedna ovakva institucija već odavno postoji.

Naime, 70tih godina prošlog stoljeća, osnovano je Vijeće crkvi Bliskog istoka koje je trebalo ujediniti sve kršćane ove regije. No, unutarnjih problema, Vijeće već godinama nije u stanju djelovati. Sada bi na njegovo mjesto trebala doći Skupština kršćana Orijenta. Habib Badr polaže nadu i u muslimanske partnere: "Mi moramo pridobiti i umjerene muslimane kako bi i oni nešto poduzeli protiv radikalizacije u njihovim redovima. Pri tome bi bila najvažnije da inicijativu pokažu upravo suniti kao najveća muslimanska grupa. Na kraju krajeva i oni sami su žrtve ovakvog razvoja situacije", zaključuje evangelistički svećenik iz Libanona.

No, usprkos pritisku pod kojim žive, treba svakako spomenuti da oduzimanje vjerskih sloboda nije jedini razlog odlaska kršćana iz domovina. Jedan od najvećih razloga je svakako i pomanjkanje gospodarske perspektive. Primjerice, u Libanonu kršćani nisu niti politički a niti vjerski gonjeni, no usprkos tome je i iz ove zemlje zabilježen masivan odlazak pripadnika ove grupe.