Sulejman Abu Oudeh se žurno probija kroz prostorije UNRWA-e u izbjegličkom logoru Šati u gradu Gazi. S osobnom i bonovima za razne živežne namirnice on na raznim punktovima skuplja humanitarnu pomoć u hrani. „Naravno da su svi zabrinuti. Na kraju krajeve dolazi i do nas vijest da UNRWA-i ponestaje novca“, kaže on dok uzima paket sa suncokretovim uljem. „Ljudi strahuju da bi se sljedovanja mogla smanjiti kao što je to već jednom bio slučaj. Situacija u Pojasu Gaze je loša, ljudi nemaju posla i mnogi su ovisni o pomoći“. Financijska kriza humanitarnih organizacija visi nad Gazom kao kakav tamni oblak.

Sredinom siječnja američki predsjednik Donald Trump je najavio da će drastično smanjiti donacije za pomoć izbjeglicama. SAD je najveći donator UNRWA-e, ali je novčanu pomoć s 360 smanjio na 60 milijuna dolara. Novac koji je UNRWA-i na Bliskom istoku prijeko potreban. Samo u Pojasu Gaze ova organizacija podržava preko 1,3 milijuna registriranih izbjeglica. U to pripada financiranje škola, zdravstvenih ustanova, socijalnih službi i pomoć u hrani. Humanitarna situacija u Gazi, koju kontrolira radikalni Hamas, je svake godine sve gora. Ovo područje je s jedne strane blokirano od strane Izraela s druge od Egipta.

Abu Oudeh je u međuvremenu stigao i do postaje na kojoj se izdaje brašno. Na ostalim postajama djelatnici UNRWA-e dijele slanutak, leću i limenke sardina, rižu. 57-godišnji Abu kaže da sve to neće biti dosta za tri mjeseca i da bi radije išao raditi i tako prehranjivao svoju sedmočlanu obitelj nego tu stajao u redu. Pred ulazom već čekaju magareće zaprege i automobili koji teške vreće s brašnom prevoze dalje po izbjegličkom kampu. Za dodatnu zabrinutost skrbe i glasine o tome da SAD u potpunosti želi ukinuti program UNRWA-e i tako temu povratka Palestinaca u Izrael potpuno staviti ad acta. 

Nove vijesti unose nemir

Prošlog tjedna časopis Foreign Policy je objavio navodnu elektronsku poštu Jareda Kushnera, Trumpovog zeta i neslužbenog povjerenika američke vlade za Bliski istok. Kushner se navodno zalaže za ukidanje UNRWA-e. On tvrdi da ova organizacija samo „produljuje status quo“ do vječnosti. Da je prožeta korupcijom, neučinkovita i da ne pomaže postizanju mira. Iako vjerodostojnost ove pošte nije potvrđena, SAD bi se, sudeći po sadržaju Kushnerove pošte, time svrstao na stranu Izraela koji već godinama kritizira ovu UN-ovu organizaciju, između ostalog i zbog toga što status izbjeglica prebacuje s generacije na generaciju.

„Među 1,3 milijuna ljudi za koje smo mi ovdje odgovorni, vlada duboka zabrinutost za budućnost, ne samo zbog smanjenja našeg budžeta“, kaže direktor UNRWA-e za Gazu Matthias Schmale. Tema prava povratka je zbog odluke Washingtona da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela te vala prosvjeda u Pojasu Gaze ponovno došla u središte pozornosti.

Istodobno je Schmale suočen s konkretnom financijskom krizom u kojoj se našla njegova organizacija. UNRWA se uvijek nalazila u financijskim problemima zbog rastućeg broja izbjeglica. No sada su problemi vrlo ozbiljni.

Štrajkovi u stožeru UNRWA-e

Sada se situacija zbog štrajkova zaposlenih dodatno zaoštrila. Radnici već danima štrajkaju i ne puštaju upravu UNRWE za Gazu u sjedište prosvjedujući tako protiv skraćenog radnog vremena i ukidanja radnih mjesta. Ismail al Tala je čak stupio u štrajk glađu, on je jedan od njih 113 kojima prijeti otkaz. „Imam petero djece i financijske obveze. Ako dobijem otkaz, kako ću ih prehraniti“, kaže al Tala. 13.000 radnika upošljava UNRWA u pojasu Gaze. Pronaći novi posao je gotovo nemoguće. Stopa nezaposlenosti je 40 posto.

Samo ove godine UNRWA-i nedostaje 90 milijuna dolara za hitne programe koje je prijašnjih godina financirao SAD. „Mi se pokušavamo koncentrirati samo na najnužnije programe, poput raspodjele živežnih namirnica“, kaže Schmale. Ostali programi poput psihološke pomoći se ukidaju.

Novi rat ili primirje

UNRWA voditelj Matthias Schmale i njegovi suradnici iz sigurnosnih razloga trenutno rade od kuće. On se nalazi u kompliciranoj situaciji. Neke od prosvjednih akcije su uperene direktno protiv njega. Pregovori sa sindikatima dosad nisu urodili plodom. Zbog smanjenja sredstava pod upitnikom je i funkcioniranje oko 250 škola. Sve se to događa u jednom sigurnosno prilično osjetljivom razdoblju.

Posljednjih tjedana je došlo do najžešćih vojnih sučeljavanja između Izraela i Hamasa u posljednjih nekoliko godina. U nekoliko navrata se izbijanje novog rata činilo neminovnim. Sada se u Egiptu i uz pomoć UN-a pregovara o novom primirju.

„Ljude jednostavno čini očajnima neizvjesnost oko toga hoće li škole krajem kolovoza biti otvorene ili hoće li se ukinuti naš izbjeglički status“, kaže Sulejman Abu Oudeh s početka priče. Svaki dan koji prođe bez loših vijesti je jedan dobar dan.