Haški optuženik Goran Hadžić uhićen je jutros u blizini sela Krušedol na Fruškoj gori, javlja srbijanska novinska agencija Beta. Hadžić je potom prebačen u pritvor u Beogradu.

On je rođen 9. rujna 1958. godine u Pačetinu kod Vinkovaca, osnovnu školu je završio u Nuštru, a gimnaziju u Vinkovcima. Studij ekonomije je započeo u Osijeku a nastavio u Subotici, ali diplomirao nije nikada. Pre rata (1991-1995) radio je kao skladištar pogona VUPIK u Pačetinu.

Politički angažman započeo je devedesetih u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) u kojoj je bio predsjednik općtinskog odbora u Vukovaru (izabran 10. lipnja 1990.), član Glavnog odbora u Kninu i predsjednik regionalnog odbora za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem 1990. godine. Hadžić je u siječnju 1991. izabran za predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća, a 16. avgusta te godine u Dalju za predsjednika vlade srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem.

Za predsjednika samoproglašene Republike Srpska Krajina (RSK) izabran je 26. veljače 1992. nakon što je sa tog mjesta smenjen Milan Babić. S te funkcije je otišao naredne godine u prosincu 1993. nakon gubitka na izborima i jedno vrijeme je bio izvan politike.

Povratak u politiku

Po dolasku u Srbiju radio je kao savjetnik generalnog direktora Naftne industrije Srbije (NIS) u Novom Sadu, a s ove funkcije ga je pred kraj mandata smenio tadašnji v.d. direktor Jovan Vulić i rasporedio na mjesto samostalnog stručnog suradnika u odjelu veleprodaje NIS-NAP.

U politiku se vratio 1995. kao član savjeta Srijemsko-baranjske oblasti (SBO), da bi 1996. postao prvi predsjednik te oblasti, koja je bila pod prijelaznom upravom UN-a (UNTAES) do 15. siječnja 1998.

Bio je neuspjeli kandidat na izborima za predsjednika novoosnovane Samostalne demokratske srpske stranke (SDŠ) 10. ožujka 1997. kada je za predsjednika stranke izabran Vojislav Stanimirović.

Optužnica

Hadžić je bio prvi na listi od oko 150 Srba koje je hrvatska vlada 1997. izuzela iz Zakona o amnestiji, a koje tereti za ratne zločine. Sudovi u Osijeku i Šibeniku su 1995. godine osudili Hadžića u odsutnosti na 10,5, odnosno 20 godina zatvora zbog terorizma.

Županijsko tužiteljstvo u Vukovaru priopćilo je 22. veljače 2003. da je podiglo optužnicu protiv deset osoba iz vrha bivše JNA i civilnih vlasti bivše RSK, među kojima je i Goran Hadžić, za zločine u Vukovaru 1991. godine.

Haški tribunal je 16. srpnja 2004. otpečatio optužnicu koja Hadžića tereti za zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima u istočnoj Slavoniji 1991-93. Nekoliko sati prije nego što je optužnica predata službenom Beogradu, Hadžić je napustio svoju kuću u Novom Sadu (gde je živio posljednjih godina) i od tada je u bjegu.

Srbija je u listopadu 2007. godine raspisala nagradu od milion evra za informaciju koja će dovesti do lociranja i hapšenja Hadžića.

Hadžić je oženjen i ima dvoje dece.

Autor: idj/sbl/agencije

Odg. ur.: Z. Arbutina