Skoro polovina hrvatskih građana koristi alate umjetne inteligencije (UI), a u poslovnom kontekstu njih 18,9 %, pokazuje istraživanje Promocije Plus za RTL iz veljače 2026. Umjetna inteligencija više nije nešto apstraktno, postala je dio svakodnevice velikog broja ljudi. Najkorišteniji UI alat je ChatGPT, a 100  % ispitanika prošlogodišnjeg istraživanja Sveučilišta Algebra Bernays čulo je za UI.

Iz Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI) poručuju da je Hrvatska u tipičnoj poziciji za manje članice EU-a: ima talenta, regulatorne usklađenosti i rastuće svijesti, ali manjka sustavna uporaba. Koristi se u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu, startupovima, marketingu…

Od jeseni u više škola

Izborni predmet „Umjetna inteligencija; od koncepta do primjene“ već se provodi u 147 osnovnih škola za učenike petog do osmog razreda, te u 93 srednje škole za učenike drugog i trećeg razreda. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih su za HINU rekli kako se na jesen planira proširenje na sve razrede srednje škole. Iz CARNET-a napominju kako će i škole i nastavnici imati mogućnost odabira hoće li provoditi ovaj kurikul.

„Cilj je spajanje učenja o umjetnoj inteligenciji s etičkim aspektima upotrebe, kibernetičkom sigurnošću i razvijanjem kritičkog razmišljanja. Učenici će kroz igru, istraživanje i praktične zadatke otkriti kako UI funkcionira i kako odgovorno djelovati u digitalnom svijetu, ali i kako ju primijeniti u svakodnevici“, poručuju iz CARNETA koji je jedan od odgovornih za stvaranje kurikula.

DW je u upitu CARNET-u također postavio pitanje o UI alatima koji će se primarno koristiti, a odgovorili su da to nije propisano kurikulom.

Tu dolazi i do pitanja kako će se nastavnici obučavati za predavanje ovog predmeta te kako će se riješiti nejednakosti u tehnološkoj opremljenosti među školama. DW je ta pitanja uputio Ministarstvu znanosti i obrazovanja i mladih, no do trenutka objave teksta nismo dobili odgovor.

Svako treće dijete u Hrvatskoj već koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovore i savjete, pokazuje istraživanje Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Nadalje, 11 % djece kaže da im UI štedi vrijeme pri obavljanju zadataka te 9 % smatra da uz UI postižu bolje rezultate u školi.

S druge strane, isto istraživanje pokazuje da oko 16 % djece brine privatnost i dijeljenje osobnih informacija te nešto manji postotak da mogu dobiti netočne ili izmišljene informacije.

Hrvatska startup scena: „UI više nije niša, već očekivanje“

„UI je postao neizostavna komponenta gotovo svakog novog tehnološkog pothvata“, kaže Tomislav Vazdar, član upravnog odbora CroAI-a.

CroAI-ova mapa ekosustava identificira 84 tvrtke u području umjetne inteligencije s ukupno 107 milijuna dolara prikupljenih investicija. Ističu kako treba drastično povećati poslovnu primjenu UI-ja, sa sadašnjih 12 % do 24 % poduzeća do 2028. godine.

DW je posjetio startup Mindsmiths koji je uočio manjak kontakta između firmi i krajnjih korisnika. Smatraju da firme s korisnicima imaju transakcijski odnos te oni s pomoću UI-ja nastoje izgraditi dugoročne odnose i povjerenje. Ističu kako takvi sustavi imaju vrlo široku uporabu.

„Na primjer, osiguranje za auto mi može poslati poruku da ističe registracija i kaže mi da je vrijeme da ga registriram, može mi reći da dolazi vrijeme za ljetne gume i pronaći mi termine za njihovu zamjenu. U maloprodaji, UI može prepoznati koje proizvode kupujem svaka dva tjedna i idući put mi predložiti da ih automatski doda u košaricu. Ako volim skijati i bliži se vrijeme skijanja, UI mi može savjetovati da bi mogao krenuti odvajati novce za skijanje tako da do tada ni ne osjetim izdatak", samo su neki od primjera koje navodi Juraj Malenica, voditelj razvoja u Mindsmithsu.

Ovakvi sustavi razlikuju se od ChatGPT-a, Copilota, Perplexitya i sličnih, po tome što nastoje prepoznati emocionalno stanje korisnika te skladno tomu prilagoditi komunikaciju. Nekim korisnicima bude žao što se ne radi o pravoj osobi jer zaista vjeruju tom sustavu.

„ChatGPT i slični alati daju odgovore kakve korisnik želi čuti. Oni ne traže dublji smisao ili istinu, već odgovor kojim će korisnik biti zadovoljan. Tomu je tako jer se treniraju na podatcima s weba kojima je primarna zadaća zadržati pažnju. Mi smo svoje autonomne sustave trenirali sa psiholozima i ekspertima iz bankarstva, zdravstva i edukacije", rekao je Malenica za DW.

UI u zdravstvu

Krajem siječnja, Ministarstvo zdravstva predstavilo je UI digitalnog zdravstvenog asistenta ZdrAVKA. Građanima je dostupan 24/7 putem WhatsApp aplikacije. U prvih mjesec dana zabilježeno je oko 7,5 tisuća korisnika te preko 128 tisuća upita, priopćilo je Ministarstvo zdravstva. Dnevno dobije oko 1300 uputa. No i on ima ograničenja. Na određena pitanja ne daje konkretne savjete, već upućuje korisnika liječniku obiteljske medicine s napomenom da kao AI asistent ne može davati medicinske savjete o liječenju ili terapiji. Na kraju svakog odgovora napominje e-mail adresu preventivni@hzjz.hr.

U 2025. predstavljen je i projekt AI4Health.Cro. Neke od predstavljenih inovacija su neinvazivnu UI tehnologiju mjerenja protočnosti krvnih žila, digitalnu asistenticu Megi za prevenciju i praćenje kardiovaskularnih bolesti, Cardiomatics tehnologiju za UI analize EKG-a, prijenosni EKG za dugotrajno i precizno praćenje srčanog ritma i detekciju odstupanja, tablet koji olakšava liječnicima kompletnu medicinsku obradu, te naprednu speech-to-text tehnologiju.

Iz Ministarstva su priopćili da istraživanja ukazuju da primjena umjetne inteligencije u zdravstvu ima potencijal osloboditi do 1,944 milijuna sati godišnje liječnicima te spasiti od 380.000 do 403.000 života godišnje.

Budućnost UI-ja u Hrvatskoj

CroAI ističe tri točke koje se trebaju ispuniti kako bi Hrvatska mogla iskoristiti svoj potencijal u području UI. Prva je usvajanje Nacionalnog plana za razvoj UI-ja u najkraćem roku. Kažu da on mora definirati prioritetne sektore, načine financiranja i mjerljive ciljeve. Zatim, mora se povećati poslovna primjena i konkretni poticaji za mikro, mala i srednja poduzeća, sigurnosne mehanizme te edukacijske programe. Kao posljednje navode da je potreban regulatorni sandbox za UI, to jest, sigurnosni mehanizam, do kolovoza 2026. kako zahtjeva EU AI Act. To je potrebno kako bi inovatori mogli sigurno eksperimentirati.

Pošto široka mogućnost primjene UI-a sve očitija, među građanima postoji i strah od gubitka radnih mjesta. Iz Mindsmithsa poručuju kako to nije nužno loša stvar jer će se kao i za vrijeme pojave interneta, otvoriti nove mogućnosti.

„Potencijal postoji, pitanje je hoće li naše institucije uspjeti pratiti brzinu kojom tehnologija i građani napreduju“, zaključuje Vazdar.