Nekoliko visokih vojnih dužnosnika NATO-a je u siječnju gotovo istovremeno upozorilo da se Savez mora pripremiti za sukob s Rusijom. "Moramo biti jasni u tome da se ne podrazumijeva da živimo u miru", upozorio je nizozemski admiral i predsjednik Vojnog odbora NATO-a Rob Bauer na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog sastanka tog tijela krajem siječnja.

U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, uoči druge godišnjice u veljači, Norvežanin Erik Kristoffersen rekao je da sada postoji "mogućnost, koja će trajati možda jednu, dvije ili tri godine, tijekom koje moramo investirati još više u obranu", rekao je zapovjednik norveških Oružanih snaga, prenosi dnevnik iz Osla Dagbladet. A u susjednoj Švedskoj, vrhovni zapovjednik Micael Bydén pozvao je svoje sunarodnjake i političare da "prijeđu s razumijevanja na akciju".

Apel vojske na političare

Stručnjaci to vide kao apel vojske političarima u Europi za promjenu strategije u sukobu s Rusijom. Nada u brzi završetak rata u Ukrajini uz pomoć zapadnih isporuka oružja s jedne strane i sankcija protiv ruske ratne ekonomije s druge nije se ispunila, kaže u razgovoru za DW njemački stručnjak za sigurnost Nico Lange.

Ono što zabrinjava vojsku i analitičare prvenstveno je nedostatak streljiva, nove vojne opreme i stanje proizvodnih kapaciteta u Europi.

Ovdje je potencijal vojnog odvraćanja NATO-a tijesno isprepleten s isporukama oružja Ukrajini. EU je prošle godine obećao Ukrajini isporučiti milijun granata do ožujka. Plan je propao. Po riječima stručnjaka za Ukrajinu i Rusiju Langea, koji radi i za Münchensku sigurnosnu konferenciju (MSC), njemačka vlada je, primjerice, prekasno dala proizvođačima jamstva o preuzimanju. "To se sada radi nakon dvije godine", kaže Lange. Pri tome su, kako kaže, potrebe velike ne samo u Ukrajini, već i u ispražnjenim skladištima streljiva zemalja NATO-a.

Ulaganja u dronove, streljivo, borbena vozila

U najgorem slučaju, NATO ima samo pet godina da se naoruža kako bi potencijal odvraćanja Rusije od agresije još uvijek bio dovoljan za uspješno odvraćanje mogućeg napada na teritorij NATO-a. Voditelj Centra za sigurnost i obranu Njemačkog društva za vanjsku politiku, Christian Mölling, to je već objasnio u vrlo zapaženoj analizi krajem 2023. godine.

A Gustav Gressel iz europskog think tanka ECFR (Europsko vijeće za vanjske odnose) piše u nedavnoj analizi: "Zapad, a posebno Europljani, moraju revidirati svoje financijske propise i stvoriti velike prednosti kako bi radikalno potakli proizvodnju dronova, streljiva, oklopnih borbenih vozila i još mnogo čega."

Gressel smatra da je strategija opskrbe Ukrajine prvenstveno poznatim oružjem sovjetske proizvodnje iz skladišta država istočne i srednje Europe došla do kraja. On kaže da jednostavno nema više ničega. Proizvodnja oružja mora se, kako kaže, masovno povećati - za Ukrajinu kao i za države NATO-a u Europi.

Taktičko povlačenje Ukrajine s već oslobođene zemlje?

U ovoj drugoj ratnoj zimi u Ukrajini, vojni dužnosnici i analitičari prvenstveno se fokusiraju na inferiornost ukrajinskih oružanih snaga u topničkoj borbi s Rusijom, koja očito može popuniti vlastite praznine i isporukama iz Sjeverne Koreje. Dok Ukrajina mora racionalizirati streljivo. Omjer je trenutačno jedna ispaljena ukrajinska granata na pet ruskih, kaže analitičar Michael Kofman iz američkog Centra za mornaričku analizu (CNA) u aktualnom podcastu u seriji "War on the Rocks". Pesimističnije analize govore o omjeru jedan prema deset.

Kofman vjeruje da je moguće da će se Ukrajinci duž istočne fronte morati povući iz grada Avdiivke, u kojem se vode borbe. Također, smatra on, postoji opasnost od velikog ruskog napada sjevernije, na gradu Kupjansk.

Time postaje sve jasnijim da oklijevanje u pogledu streljiva i vojne opreme u posljednje dvije godine sada dovodi do toga da se Ukrajina mora povući iz dijelova zemlje koje je već oslobodila, rekao je istraživač DGAP-a Christian Mölling u nedavnom radijskom intervjuu.

Međutim, neposredno prije Münchenske sigurnosne konferencije, na kojoj će se i ove godine sredinom veljače okupiti brojni zapadni vojni stručnjaci, Nico Lange zapravo vidi početak promjene strategije. Ona je, kako kaže, potaknuta vojnom situacijom u Ukrajini i analizama zapadnih vojnih dužnosnika, koji također prate potrebe za naoružavanjem vlastitih oružanih snaga.

Ono što je važno je "dugoročna, strukturirana izgradnja kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga, kojom se sada bavimo", rekao je njemački general-major Christian Freuding u intervjuu za Redaktionsnetzwerk Deutschland.

Zapravo, ukrajinske oružane snage također izvještavaju i o uspjesima protiv ruske nadmoći: s ciljanim zračnim napadima na ruske radarske položaje, baze i rute opskrbe na Krimu i južnoj Ukrajini.

"Ono što je odlučujuće”, napisao je ukrajinski glavni zapovjednik Valerij Zalužni u analizi za američku televizijsku kuću CNN početkom veljače, "jest da bespilotni sustavi – poput bespilotnih letjelica – zajedno s drugim naprednim vrstama oružja predstavljaju najbolju opciju za Ukrajinu da ne bude uvučena u rovovsku bitku u kojoj nemamo prednost". Za 50 zemalja, predvođenih SAD-om, koje podržavaju Ukrajinu to znači isporuku sve više i više visokotehnološkog oružja.

SAD od početka veljače opskrbljuje ukrajinske trupe takozvanim GLSDB preciznim bombama proizvođača Boeing-Saab s dometom od 150 kilometara. To znači da je glavna opskrbna ruta ruske vojske na obalnom pojasu između Krima i južnog ukrajinskog grada Mariupolja na dometu Ukrajine. Nico Lange to potvrđuje u razgovoru da DW pozivajući se na informacije iz sigurnosnih krugova. Kijev se, kako kaže, ovom preciznom oružju nadao više od godinu dana. Za Ukrajinu se "u ovom trenutku događa nekoliko stvari koje idu u dobrom smjeru", rekao je Lange u intervjuu za DW. „Hoće li promjena strategije koju pokreću zapadni i ukrajinski vojni stratezi doprijeti i do političara u Europi, koji u konačnici moraju osigurati financiranje za isporuku oružja Ukrajini u godinama koje dolaze, kao i za povećanje europske proizvodnje oružja - to ostaje da se vidi", rekao je Lange.