Bila su prošla tri i pol dana od početka ruske agresije na Ukrajinu kad je njemački kancelar Olaf Scholz u saveznom parlamentu držao govor koji će ući u njemačku povijest. Govorio je o prekretnici za Njemačku. „Svijet nakon toga nije više isti kakav je bio prije", rekao je Scholz te nedjelje u njemačkom Bundestagu. „U biti se radi o pitanju, smije li sila kršiti zakon, hoćemo li Putinu dopustiti da sat povijesti vrati natrag u vrijeme velikih sila 19. stoljeća ili ćemo skupiti snage i pokazati granice ratnim huškačima kao što je Putin", rekao je njemački savezni kancelar 27. veljače 2022.

Noć očaja u New Yorku: Njemačka spava

Otprilike 72 sata ranije je glavni tajnik UN-a António Guterres još jednom pravio pritisak na ruskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima, posljednji put, da Rusija odustane od općeg napada na Ukrajinu.

U Njemačkoj je bilo negdje između tri i četiri sata u noći. Većina političara u njemačkom glavnom gradu Berlinu, koji donose odluke, taj je trenutak prespavala. A to je bio trenutak u kojem je za Njemačku trasirana povijesna prekretnica i u kojem najveće nacionalno gospodarstvo u Europi ništa nije moglo promijeniti po svojoj volji. Njemačka nije vojna sila. Ruski predsjednik Putin je svoju vojsku poslao prema Kijevu s ciljem da promijeni granice u Europi. Posljednji put prije njega to je pokušao srpski diktator Slobodan Milošević 1990-ih godina s ciljem stvaranja Velike Srbije na zapadnom Balkanu.

Sad se radi o puno većem ulogu: površinom najveća zemlja na svijetu, atomska sila Rusija, djeluje kao imperijalna sila, koja u pitanje dovodi onaj poslijeratni poredak stvoren na kraju Drugog svjetskog rata Poveljom Ujedinjenih naroda. To kaže i američki povjesničar, profesor na Sveučilištu Yale, Timothy Snyder.

Povelja UN-a je napisana na temelju iskustava svijeta s imperijalističkim njemačkim „Trećim Reichom" pod nacional-socijalističkim vodstvom Adolfa Hitlera. „Napadom na Ukrajinu Putin ne želi samo izbrisati jednu neovisnu državu sa zemljopisne karte svijeta", rekao je savezni kancelar Olaf Scholz u svom govoru o prekretnici. „On razbija europski sigurnosni poredak kakav je postojao gotovo pola stoljeća, od Završnog dokumenta iz Helsinkija." Po Završnom dokumentu Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, održane u finskom glavnom gradu Helsinkiju 1975., koji je omogućio mirno okončanje Hladnoga rata, nastala je nakon Hladnog rata današnja Organizacija o europskoj sigurnosti i suradnji OESS. Ona je trebala nakon 2014. ponovno uspostaviti mir na zaposjednutim područjima u istočnoj Ukrajini, nakon što je Kremlj tamo već 2014. poslao ruske vojnike, kao odgovor na proeuropsku revoluciju na Majdanu u veljači 2014. i rušenje ukrajinskog predsjednika odanog Putinu, Viktora Janukoviča. S ruskim napadom OESS se povukao iz Ukrajine. Putin se, rekao je Scholz u svom govoru u Bundestagu, stavlja „u ofsajd čitave međunarodne zajednice država".

Milijarde eura za Bundeswehr, ali malo narudžbi

Sad je, dakle, prekretnica. Za njemačku vojsku Bundeswehr stavlja se na raspolaganje više od 100 milijardi eura. Godinu dana kasnije njemačka industrija oružja kaže da je dobila jako malo narudžbi. A istovremeno Njemačka već godinu dana šalje Ukrajini oružje. To je prestanak njemačke politike da se oružje po mogućnosti ne šalje u krizna područja. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, Nijemci se većinom s time slažu. Kad se tijekom godine povećao pritisak na Berlin da se odobri isporuku oklopnih vozila i borbenih tenkova tipa Leopard, koji se proizvode u Njemačkoj, i da i Njemačka isporuči te tenkove, rasprava je pokazala podijeljenost njemačkog društva: polovica je za to, polovici to ide predaleko. A njemački savezni kancelar Olaf Scholz zbog pritiska lijevog krila unutar njegove stranke SPD-a najprije se tomu protivi.

Leopardi samo uz Abramse

Na kraju je savezni kancelar ipak popustio, ali je svoju odluku povezao s jednim uvjetom: samo ako SAD isporuči tenkove tipa Abrams i Njemačka će isporučiti Leoparde. U siječnju 2023. su se pod vodstvom SAD-a sastali predstavnici više od 50 zemalja koje podupiru Ukrajinu na ministarskoj razini, u sklopu takozvane Kontaktne skupine za Ukrajinu. Nekoliko dana nakon toga pala je odluka o isporuci zapadnih tenkova. Ali, njemački savezni kancelar je propustio do toga trenutka stvoriti koaliciju isporučitelja tenkova tipa Leopard. Izgledalo je da „prekretnica" zasad znači: Njemačka ne vodi akciju, Njemačka kaska za drugima. Nasuprot tomu Sjedinjene Američke Države tijekom prve godine rata stalno pripremaju korake za isporuke novog oružja – iako se o isporuci teškog naoružanja kontroverzno raspravlja. Tako je američki Zastupnički dom u lipnju 2022. odobrio 100 milijuna dolara za izobrazbu ukrajinskih pilota na zapadnim borbenim zrakoplovima. Službena odluka o isporuci borbenih zrakoplova još nije donesena. Ali, pripreme su u tijeku, raspravlja se prije svega o borbenom zrakoplovu tipa F-16, zapadnom borbenom zrakoplovu koji je od Hladnog rata proizveden u najviše primjeraka.

Za razliku od situacije s Leopardima 2, Njemačka nema što ponuditi kad se radi o borbenim zrakoplovima, priznao je savezni ministar obrane Boris Pistorius za vrijeme posjeta Bundeswehru u Munsteru na sjeveru Njemačke, gdje sad ukrajinske vojnikinje i vojnici dobivaju obuku na tenku Leopard 2. „Za Saveznu Republiku Njemačku mogu samo reći da se sve rasprave o borbenim zrakoplovima vode o tipovima zrakoplova kojima Savezna Republika ne raspolaže, zato je to pitanje prije za druge zemlje nego za Njemačku", rekao je Pistorius na upit DW-a. „Načelno se može reći da je razvoj rata u Ukrajini takav da se nikad ne može nešto potpuno isključiti, ali za naše borbene zrakoplove to vjerojatno ne vrijedi u tolikoj mjeri." Njemačko zrakoplovstvo ima prije svega zrakoplove tipa Eurofighter.

Nijemci velikodušni, vlada kaska za SAD-om

Ako jednog dana bude donesena odluka da se Ukrajini isporuče zrakoplovi tipa F-16, isporuka će moći biti obavljena vrlo brzo. Poljska i Nizozemska su već ponudile Ukrajini borbene zrakoplove F-16, ako se saveznici unutar NATO-a i Kontaktne skupine za Ukrajinu dogovore o takvoj isporuci.

Ostaje dojam da si SAD drži otvorene opcije, a da Njemačka kaska, iako zahtijeva vodeću ulogu u Europi kad govori o „prekretnici".

Pritom Nijemci imaju veliku empatiju za sudbinu Ukrajinki i Ukrajinaca, što pokazuju svojom velikodušnošću. Više od milijun izbjeglica iz Ukrajine primila je Njemačka. Više ih danas živi samo u Poljskoj.

A Nijemci daruju i novac: u 2022. je iz privatnih donacija za pomoć Ukrajini otišlo vjerojatno više do jedne milijarde eura.

Ali, njemačka država ne slijedi tu velikodušnost građana. Ekonomisti njemačkog Instituta za svjetsko gospodarstvo IfW iz Kiela računali su i usporedili pomoć Njemačke za godinu dana ruske invazije na Ukrajinu i za vrijeme drugih ratova.

Prema tomu pomoć Ukrajini koju je dala njemačka država, mjerena prema BDP-u, iznosi jednu trećinu onoga što je Njemačka 1990. i 1991. doznačila SAD-u za vrijeme drugog Zaljevskog rata. Operacijom „Pustinjska oluja" američka je vojska prije tri desetljeća oslobodila malu državu u Perzijskom zaljevu, Kuvajt, koji je prije toga napao susjedni Irak pod vodstvom Sadama Huseina. Prijetila je opasnost da opskrba sirovom naftom godinama bude izvrgnuta velikim turbulencijama. Gospodarski jaka tadašnja Zapadna Njemačka nije igrala nikakvu ulogu u globalnoj sigurnosnoj politici, ona je svoje interese branila takozvanom „diplomacijom čekova", dakle plaćanjem. Tri desetljeća kasnije tenkovi proizvedeni u Njemačkoj idu na bojišta na istoku i jugu Ukrajine. A Njemačka ima poteškoća oprostiti se konačno od navike da svoje interese brani samo novcem.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu