Sve visi o tankoj niti. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin (naslovna fotografija) stoji ukočeno pred sjedištem predsjednika i čita priopćenje kao da ga je naučio napamet. Kijev poštuje primirje postignuto 12. veljače u Minsku, kaže ministar no istodobno naglašava da pobunjenici samo prividno povlače svoje teško naoružanje.

Kratko prije toga je prvi put zasjedao tzv. „vojni kabinet“. On je zaključio ono što je predsjednik Porošenko noć prije rekao u jednom televizijskom intervjuu: „Primirje se kako tako poštuje.“ Promatrači OESS-a su pak početkom tjedna priopćili da su njihov rad ometale obje strane. Dakle, ne može se bez sumnje utvrditi je li teško oružje povučeno iza crte koja je dogovorena u Minsku.

Međutim, za vrijeme konferencije za novinare ministra vanjskih poslova to nije igralo nikakvu ulogu. Trenutno se radi prije svega o raspoloženju, procjenama, klimi – ne na područjima zahvaćenima ratom nego na tržištima.

Važna odluka MMF-a

Danas (11.3.) se održava sastanak direktorija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na kojem će biti riječi o Ukrajini. Tom prilikom će biti govora o planovima za naredne četiri godine i o tome ima li Ukrajina, kako danas stvari stoje, uopće budućnost. MMF bi Ukrajini trebao dati kredit u iznosu od 17,5 milijardi dolara.

Ukrajinska ministrica financija Natalija Jaresko, koja je rođena u SAD-u, na Twitteru je napisala da se radi o „brzom postizanju makroekonomske stabilnosti“. Njena poruka je upućena tržištima pod anglosaksonskim utjecajem. Naime, samo uz pomoć novca MMF-a postoji nada da će svjež novac i privatni kapital ponovo doći u zemlju.

Jaresko radije daje intervjue američkim medijima nego europskim, a cilj njezinih službenih putovanja narednih tjedana su London, Washington i New York. Namjera joj je da paket pomoći MMF-a u potpunosti „donese“ u Kijev. Bivša suradnica američkog veleposlanstva u Kijevu je daleko ravnodušnija prema Europljanima – unatoč tome što baš oni osiguravaju veći dio sredstava MMF-a.

Upozorenje Christine Lagarde

Možda je to znak za mali manevarski prostor koji joj je još ostao. Jer ako se prekrši primirje na istoku zemlje prije nego što počne dolaziti novac, onda će sve pasti u vodu. Nitko ne želi ulagati svoj novac u zemlju u kojoj se ratuje. Direktorica MMF-a Christine Lagarde prije sedam dana je izjavila: „financijska podrška Kijevu ovisi od stabilnosti stanja na istoku zemlje“. Ona je istovremeno podsjetila Moskvu da u njezinom interesu ne može biti kolaps u Ukrajini. U tom slučaju bi ruski krediti u Ukrajini bili izgubljeni, a mnogim ukrajinskim bankama s ruskim udjelom prijeti bankrot.

Nema povjerenja u primirje

Taj kapital je već sada zarobljen u Ukrajini. Naime, već skoro godinu dana za sve isplate u bankama postoji posebna procedura. Kurs ukrajinske valute grivne je trenutačno stabilan: njezin odnos prema euru je 1:25. No hoće li to tako i ostati ovisi o mnogim najavljenim reformama čija se provedba u kijevskoj svakodnevici ne primjećuje.

Dok lijepo vrijeme na ulice Kijeva mami veliki broj građana, iz Donjecka stižu vijesti da pobunjenici vježbaju „do 20. ili 25. ožujka“. Međutim, nitko ne zna što vježbaju. Ali i to je dovoljno da probudi nepovjerenje u primirje. Luka Mariupolj, koja je pod kontrolom ukrajinskih postrojbi, mogla bi biti idući cilj pobunjenika. Cilj bi mogao biti i Harkiv, multukulturni grad koji je inače drugi po veličini na sjeveroistoku zemlje. Povjerenje u primirje je poljuljano - sve visi o tankoj niti.