SAD će podržavati Ukrajinu "koliko god je potrebno". Ovo je rekao američki predsjednik Joe Biden. To je i ono što piše u završnom priopćenju s posljednjeg sastanka na vrhu NATO-a. A to je i obećanje njemačkog kancelara Olafa Scholza.

Od Hamasovog napada na Izrael 7. listopada nova međunarodna kriza zaokupila je pažnju svijeta. I odvlači snagu i pažnju onih zemalja koje posebno intenzivno podržavaju Ukrajinu, na primjer SAD-a.

Rusija bi mogla iskoristiti situaciju na Bliskom istoku

Predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao članice NATO-a da ne odustaju od pružanja pomoći Ukrajini, jer bi „Rusija mogla iskoristiti situaciju na Bliskom istoku".

SAD se može nositi s obje krize istovremeno, rekao je nedavno Biden odgovarajući na jedno novinarsko pitanje i dodao: "Ako mi to ne učinimo, tko će?" No Biden je sada u sporu s republikancima koji žele smanjiti pomoć Ukrajini. Zbog trenutnog kaosa u Kongresu u Ukrajinu trenutačno više ne pristiže svježi novac.

Politolog Johannes Varwick sa Sveučilišta u istočnonjemačkom Halleu smatra da se atmosfera u SAD-u što se tiče podrške Ukrajini promijenila i prije najnovije bliskoistočne krize. Postoji "natjecanje za pažnju i resurse", rekao je Varwick za DW i dodao: „Ne mislim da će glavni igrači sada prestati podržavati Ukrajinu, ali prioritet će se promijeniti."

Podrška u Europskoj uniji se također ljulja

Solidarnost s Ukrajinom je pomalo narušena i u Europskoj uniji. Poljska vlada je privremeno zaprijetila da će ograničiti pomoć u oružju zbog uvoza jeftinih ukrajinskih žitarica. U Slovačkoj, koja je također davala veliku podršku Ukrajini, izborni pobjednik Robert Fico je tokom predizborne kampanje rekao da pod njegovim vodstvom ta zemlja „neće isporučiti ni jedan komad streljiva". Istovremeno je pozvao na poboljšanje odnosa s Rusijom. Tu je i Mađarska, koja se nikada nije priključila sankcijama izrečenima Rusiji i nastavlja uvoziti ruski plin. Premijer Viktor Orban pokušava osujetiti daljnju financijsku pomoć EU-a Ukrajini.

Političar CDU-a Roderich Kiesewetter, stručnjak za obranu, rekao je za DW: "Podrška Ukrajini je već oslabila, kohezija se smanjuje, a glasovi koji pozivaju na 'diktirani mir' su sve glasniji."

Je li moguća vojna pobjeda Ukrajine?

Iako dobiva veliku podršku Zapada u naoružanju, Ukrajina je do sada, doduše, u svojoj kontraofenzivi ostvarila ograničene vojne uspjehe, ali do sada nije bilo bitnijeg proboja.

Ukrajinski vojni portal Deep State nedavno je objavio: "Ljeto je pokazalo da se rat neće završiti 2024. pod našim uvjetima." Pod „našim uvjetima” se podrazumijeva ponovno osvajanje svih okupiranih teritorija uključujući i Krim.

Roman Gončarenko iz ukrajinske redakcije Deutsche Wellea nedavno je u emisiji DW-a "Auf den Punkt" rekao: "U Ukrajini vlada otrežnjenje da se Zapad umorio od pomoći Ukrajini."

Predsjednik Zelenski još jednom poziva na isporuke zapadnog oružja kao što su borbeni zrakoplovi. Ono što sada posebno želi od Njemačke su krstareće rakete Taurus. Kancelar Scholz je odavno poslao borbene tenkove u Ukrajinu, ali odbija isporučiti Taurus. I kao što je pokazalo istraživanje YouGova, većina od 55 posto ispitanih Nijemaca podržava njegovu odluku. Ali, ta stalna oklijevanja upravo i predstavljaju problem, smatra Kiesewetter: "Oslobodilačku ofanzivu ometa sam Zapad jer isporučuje premalo i prekasno."

U Njemačkoj postoje različita mišljenja o tome hoće li masovne isporuke oružja odrediti ishod rata. To pokazuju i dijametralno suprotni stavovi Rodericha Kiesewettera i Johannesa Varwicka. Varwick o ispooruci krstarećih raketa Taurus kaže: "Naravno da takvo oružje radi razliku na terenu (...), ali ne očekujem da bi ono moglo promijeniti stratešku konstelaciju." Rusija ima premoć u ovom ratu iscrpljivanja i u stanju je izvršiti ogroman pritisak na Ukrajinu, smatra on. No Kiesewetter je, s druge strane, uvjeren da bi "oružje za nadmoć u zraku i precizno oružje poput Taurusa u dovoljnim količinama moglo biti prekretnica" u ratu u Ukrajini.

U međuvremenu, Kremlj igra na faktor vremena i nada se da će Donald Trump ponovo pobijediti na izborima 2024. i okončati podršku SAD-a Ukrajini. Hoće li u tom slučaju Europljani uskočiti umjesto Amerikanaca? „To jednostavno nije moguće u tim razmjerima", kaže Johannes Varwick, ističući da je samo SAD osigurao gotovo 50 milijardi eura vojne pomoći, a Njemačka je, kao drugi najvažniji pomagač i donator, dala oko dvanaest milijardi. "Ako Amerikanci prestanu ili masivno smanje svoju podršku, onda će Ukrajina imati problem koji Europljani ne mogu riješiti." To je priznao i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.

Zapadni političari pod pritiskom

Zamor od rata, koji se osjeti na Zapadu, stvara pritisak na zapadne političare da traže okončanje rata kroz pregovore. Johannes Varwick smatra da je ovakav razvoj situacije neizbježan. Pri tome bi se moralo pregovarati o „teritorijalnim promjenama" u Ukrajini, ali i o „neutralnosti" ove zemlje, ističe ovaj politolog. I dodaje da sve to treba rješavati za pregovaračkim stolom – bolje danas nego sutra.

S druge strane, CDU-političar Roderich Kiesewetter vjeruje u vojnu pobjedu Ukrajine uz pomoć oružja sa Zapada, tako da, po njegovom mišljenju, strategija mora glasiti: "Isporučite sve što možete i to što prije. (...) Oklijevanje se plaća životima i povećava opasnost od pobjede Rusije i raspada Ukrajine. A to sve je naša zajednička odgovornost."

Prema mišljenju Romana Gončarenka iz ukrajinskog programa DW-a, rješenje zasnovano na formuli "odricanje od teritorija u zamjenu za mir" ne bi imalo šanse da bude prihvaćeno u Ukrajini: "Previše toga se dogodilo, patnja je prevelika. To bi za Rusiju bila nagrada."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu