Poslije SAD-a i Njemačka je dopustila Ukrajini koristiti isporučeno oružje protiv ruskih ciljeva. Glasnogovornik vlade je rekao da je to u skladu s međunarodnim pravom.

„Zajedno smo uvjereni da Ukrajina po međunarodnom pravu ima pravo braniti se od ovih napada", navodi se u priopćenju. „U tom cilju ona također može u tu svrhu koristiti oružje koje je isporučeno, i iz Njemačke, u skladu sa svojim međunarodnim pravnim obvezama.” Ukrajina je pod vojnim pritiskom, posebno u oblasti Harkiva.

Prethodno je SAD odobrio upotrebu američkog oružja za ciljeve u Rusiji u ograničenoj mjeri. Ovo se odnosi samo na protuudare u obrani grada Harkiva na istoku Ukrajine, prenijeli su, između ostalih, Politico i CNN.

Unutar NATO-a se kontroverzno raspravlja o tomu, smije li Ukrajina koristiti sve vrste oružja koje su joj isporučile zapadne zemlje za napade na vojne ciljeve u Rusiji.

„Samoobrana ne prestaje na teritorijalnoj granici“

Da se neka zemlja smije braniti u slučaju oružanog napada zapisano je u Povelji Ujedinjenih naroda u članku 51. „Pravo samoobrane ne prestaje prostorno na granici napadnute države nego se načelno proteže na teritorij napadača“, objašnjava stručnjak za međunarodno pravo na Sveučilištu u Kölnu Claus Kreß. „Pritom postoje dvije, nepisane pretpostavke: mjere samoobrane moraju biti nužne i razmjerne potrebi.“

Pritom je važno da su dopušteni samo napadi na vojne ciljeve, a ne civilne. „Je li neki cilj civilni ili vojni mora se istražiti i utvrditi u svakom pojedinom slučaju“, kaže Kreß. Vojni cilj je primjerice onaj koji zbog svoje naravi, mjesta, svrhe ili primjene može djelotvorno pridonijeti vojnim djelovanjima – i ako on za napadača predstavlja jasnu prednost, objašnjava stručnjak za međunarodno pravo.

dr/ARD