1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUkrajina

Ukrajina: Učitelji se bore za djecu usred okupacije

Lilia Rzheutska
16. siječnja 2024

Nakon što je Rusija okupirala i nezakonito anektirala dijelove Ukrajine, mnogi su učitelji prisiljeni raditi na ruskom i slijediti nastavni plan i program koji je odobrila Moskva. No, neki od njih koriste tajne metode.

Ruski udžbenik povijesti s Putinovom slikom i tekstom njegovoga govora
Ruski udžbenik povijesti u kojem je nezaobilazan govor ruskog predsjednika Vladimira PutinaFoto: Yuri Kadobnov/AFP/Getty Images

Roditelji i učitelji na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom suočavaju se sa zastrašivanjem i prijetnjama ako odbiju novu obrazovnu politiku koju nameće Moskva. Politika prisiljava nastavnike da rade na ruskom i prema ruskom nastavnom planu i programu, koji također uključuje nove udžbenike povijesti u kojima se opravdava rat u Ukrajini.

Rusija je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. U rujnu te godine Moskva je objavila da je u cijelosti pripojila četiri ukrajinske regije — Zaporižja, Herson, Donjeck i Luhansk, unatoč tome što je imala samo djelomičnu kontrolu nad tim teritorijima. Invazija je prekinula obrazovanje za tisuće učenika. Sada su škole u istočnoj Ukrajini postale još jedno bojno polje dok Rusija nastoji osvojiti srca i umove djece.

"Ujutro moje dijete ide u školu, gdje smo prisiljeni govoriti ruski s našim učenicima i učiti ih iz ruskih udžbenika", rekla je ukrajinska učiteljica s okupiranog područja, koja je i majka malog učenika, u izjavi za DW.

"Navečer dajemo online sate ukrajinskog i učimo ih o našim stvarima", dodala je.

Brojni učenici na slobodnom dijelu Ukrajine nastavu provode u skloništima, kao primjerice u ovom tunelu podzemne željeznice u HarkivuFoto: Madeleine Kelly/ZUMAPRESS.com/dpa/picture alliance

Pitanja ruskog i ukrajinskog jezika, povijesti i identiteta bila su u središtu sukoba i prije invazije. Milijuni građana Ukrajine govore ruski kao prvi jezik. Nakon prosvjeda na Euromajdanu 2014. godine, Kijev je donio zakone koji nalažu širu upotrebu ukrajinskog u javnom životu, uključujući u školama, na televiziji i među zaposlenicima u javnom sektoru. Moskva je optužila ukrajinsku vladu da diskriminira svoju manjinu koja govori ruski jezik.

„Djeca to jednostavno ne shvaćaju"

Izbijanje rata 2022. potaknulo je osoblje da zatvori lokalnu školu, kaže jedna ukrajinska učiteljica koja je željela ostati anonimna. Gotovo godinu dana djeca su pohađala online-nastavu prema ukrajinskom nastavnom planu i programu. Međutim, u kolovozu 2023. ruski vojnici su prišli učiteljima i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da počnu raditi na ruskom jeziku, iz ruskih udžbenika i prema ruskom nastavnom planu i programu.

"Teško je, nitko od djece u našem selu ne govori ruski, djeca ga jednostavno ne razumiju, pogotovo ne u nižim razredima. Zato tamo predajemo formalno, a navečer, kod kuće, predajemo na ukrajinskom jeziku, ali samo ako ima internet", kaže učiteljica. "Vrlo često je preslab za online nastavu ili ga uopće nema."

Obrazovanje kao "propagandni stroj"

U svom izvještaju iz prosinca 2023., organizacija za ljudska prava Amnesty International optužuje Rusiju da je pretvorila "obrazovanje u propagandni stroj za indoktrinaciju djece" i da pokušava "iskorijeniti ukrajinsku kulturu, nasljeđe i identitet".

"Na teritorijima pod ruskom okupacijom zastrašivanje i prisila svakodnevna su stvarnost za obitelji, djecu i nastavno osoblje. Nitko nije siguran pod beskrajnom ruskom kampanjom terora", rekla je Anna Wright iz Amnesty Internationala.

Prema procjeni američkog Instituta za proučavanje rata, Moskva trenutačno kontrolira manje od 18 posto teritorija Ukrajine, uključujući i poluotok Krim, koji je anektiran 2014. godine. Amnesty International citira ukrajinsko ministarstvo obrazovanja koje navodi da je oko 918 obrazovnih ustanova za djecu od šest do 17 godina smješteno na okupiranim područjima od prosinca 2022.

Neke su se maturantice u znak otpora ruskoj agresiji u svojim maturalnim haljinama slikale u ruševinama HarkivaFoto: Abdullah Unver/Anadolu Agency/picture alliance

Učitelji koriste gerilske taktike

Prkoseći riziku od odmazde ruskih okupatora, neki učitelji, učenici i roditelji počeli su "kopati rupe u svojim vrtovima kako bi sakrili laptope i mobilne telefone ili se skrivaju po tavanima i starim šupama kako bi uhvatili mobilni signal" za održavanje online nastave na ukrajinskom, navodi Amnesty.

Organizacija je također razgovarala sa školskom knjižničarkom koja je rekla da je morala dogovoriti tajni sastanak s učenicima kako bi im dala knjige. Rekla je da su ruske vojne ophodnje često provodile proizvoljne pretrage u njihovom selu.

Čini se da je to dio šireg obrasca zastrašivanja koje provode okupacijske trupe. Ruski dužnosnici također koriste prijetnje oduzimanjem djece od roditelja kako bi osigurali poštivanje. Ovo nije prazna prijetnja u ratom razorenoj Ukrajini, gdje su tisuće djece navodno prisilno deportirane u Rusiju i Bjelorusiju.

Majka koja je odbila poslati svog 15-godišnjaka u školu rekla je da je bila konfrontirana s muškarcima koji su nosili ruske uniforme, koji su joj rekli da će njezin sin biti odveden "u sirotište u Rusiji" ako ne počne pohađati nastavu.

Dječak se vratio u školu i zatekao je "ukrašenu ruskim državnim simbolima, dok je naoružano osoblje bilo stacionirano na vratima i unutar zgrade", navodi se u izvještaju Amnestyja.

Provjera VPN-a

U razgovoru za DW, aktivistica Violeta Artemčuk upozorava da su sve web-stranice koje nude online nastavu u Ukrajini blokirane i da im se može pristupiti samo korištenjem VPN-a (virtualne privatne mreže, Virtual Private Network).

"Okupatori pomno provjeravaju sve uređaje djece i roditelja kako bi pronašli one koji još uvijek uče u ukrajinskim školama", kaže ona za DW.

Također, roditeljima su obećane povlastice poput "besplatnih izvanškolskih programa, ulaznica za bazen" samo ako odluče uzeti ruske putovnice, kaže Artemčuk, koja vodi nevladinu organizaciju Donbass-SOS čiji je cilj pomoći civilima u okupiranim zonama.

Valentina Potapova, koja je rođena na Krimu, voditeljica ukrajinske nevladine organizacije "Almenda", poziva Ukrajinu da stvori online školu prilagođenu posebno za djecu na okupiranim područjima. Takva bi škola, kako kaže, omogućila djeci da uče ukrajinski jezik, povijest i pravo, dok bi se predmeti poput fizike i kemije smatrali univerzalno primjenjivima.

U razgovoru za DW Potapova je rekla da ovaj prijedlog postoji od okupacije Krima 2014. i stvaranja ilegalnih proruskih vlada u Donjecku i Luhansku. Međutim, kako Kijev nikada nije proveo ovu akciju, Ukrajina je izgubila cijelu generaciju djece u proteklom desetljeću, kaže Potapova.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.