Članak 5. je srž Sjevernoatlantskog ugovora odnosno Ugovora o NATO-u. On opisuje obvezu svih članica da pomognu drugoj članici u samoobrani u slučaju napada na nju. No svaka članica NATO-a sama odlučuje kakvu će pomoć pružiti. "Mi ćemo braniti svaki četvorni centimetar teritorija NATO-a", više puta je naglasio američki predsjednik u odlasku Joe Biden nakon napada Rusije na Ukrajinu. Ukrajina bi htjela imati takvu zaštitu kao članica NATO-a. NATO joj je više puta obećao prijam, ali bez navođenja datuma. Država bi u jednom trenutku trebala biti nagrađena članstvom za svoju obrambenu borbu protiv Rusije.

NATO-ova zaštita samo za dio Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sada je predložio prijem dijela Ukrajine koji je slobodan u NATO. Područja pod ruskom okupacijom na istoku i poluotok Krim (oko 27 posto Ukrajine), koje je Rusija pripojila kršeći međunarodno pravo, u početku ne bi trebala doći pod zaštitni kišobran Sjevernoatlantskog saveza. Zelenski želi spriječiti daljnje napredovanje ruskih trupa i omogućiti pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o prekidu vatre.

Tehnički gledano, vjerojatno bi bilo moguće da Sjevernoatlantski ugovor vrijedi samo na dijelu teritorija Ukrajine. U skladu s tim bi trebao biti sastavljen dokument o prijamu Ukrajine koji bi morale ratificirati sve 32 članice NATO-a. Dodatni protokoli o drugim pitanjima već su sadržani u članku 14. Ugovora o NATO-u. Članak 6. ugovora opisuje teritorij NATO-a. Na primjer, neki otoci koji pripadaju Francuskoj ili Velikoj Britaniji na Karibima ili Pacifiku nisu teritoriji NATO-a. Prilikom podjele Njemačke na de facto dvije države, Saveznu Republiku Njemačku i Demokratsku Repuliku Njemačku, NATO ugovor se odnosio samo na zapadni dio Njemačke, odnosno Saveznu Republiku. DDR je bio član Varšavskog pakta, vojnog saveza Sovjetskog Saveza.

Mnoge članice NATO-a se ne slažu

Pitanje je prije postoji li politička volja među partnerima u NATO-u, posebice kod najvažnijeg člana SAD-u, da prihvate slobodni dio Ukrajine. Njemački političari, primjerice, upozoravaju da bi rizik od uvlačenja u vojni sukob u slučaju još jednog ruskog napada na Ukrajinu bio vrlo velik. Tijekom svog posjeta Ukrajini u ponedjeljak (2.12.) kancelar Olaf Scholz još je jednom jasno dao do znanja da u ovom trenutku odbija primanje Ukrajine u NATO.

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg se ne slaže s tim. Ubrzo nakon odlaska s dužnosti u listopadu rekao je da bi brzi prijem većeg dijela Ukrajine u NATO mogao dovesti do kraja rata. "Gdje postoji volja, postoje načini da se pronađe rješenje. Ali potrebna vam je granica koja definira gdje se primjenjuje članak 5., a Ukrajina mora kontrolirati cijelo područje do ove granice", rekao je Stoltenberg za Financial Times. Francuska, Poljska i baltičke zemlje također nisu nesklone djelomičnom članstvu Ukrajine.

Trumpov faktor teško je izračunati

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta tražio sigurnosna jamstva od NATO-a kao dio svog "plana pobjede". Prema riječima njemačkog generala bojnika Christiana Freudinga, šefa planskog i zapovjednog stožera Bundeswehra, Ukrajina je "pritjerana uza zid". Zato bi Zelenski mogao zamisliti da zasad odustane od ponovnog osvajanja teritorija pod ruskom okupacijom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, između ostalog, tražio da Ukrajina ne uđe u NATO. Neizvjesno je kako će se ponašati nova američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa. Wall Street Journal, pozivajući se na izvore bliske sljedećem predsjedniku, izvijestio je da Trump možda želi "odgoditi članstvo Ukrajine za 20 godina". Nejasno je kako namjerava postići okončanje ruskog rata protiv Ukrajine koje je najavio.

Rutte: Više oružja, manje rasprava

Na ovotjednom sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a u Bruxellesu novi glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Mark Rutte rekao je da Ukrajini ne trebaju nove diskusije o načinima prekida vatre, već više oružja i više raketne obrane. "Ukrajina ne treba stalno nove ideje za mirovni proces, nego moramo osigurati da Ukrajina ima ono što treba da bude u snažnoj poziciji", rekao je Rutte. S te ojačane pozicije Ukrajina bi onda trebala pregovarati s agresorskom Rusijom, poručio je Rutte.

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku