Sporni nacrt zakona je u utorak (20. kolovoza) u drugom čitanju u parlamentu u Kijevu većinu: za zakon o zabrani Pravoslavne crkve Ukrajine je glasovalo 265 zastupnika – potrebna većina je bila 226 glasova.

Službeno, zakon služi "zaštiti nacionalne sigurnosti i vjerskih sloboda”. U njemu su odredbe o zabrani vjerskih skupina koje su povezane sa Rusijom. Zapravo, ovim zakonom se ne može zabraniti čitava Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC) se ne može zabraniti u cjelini, nego na zahtjev organa nadležnog za vjerske zajednice, sudovi mogu i moraju ispitati svaku pojedinu od gotovo 10.000 parohija i drugih struktura te Crkve i za svaku posebno odrediti zabranu.

Zakon treba potpisati još predsjednik i stupa na snagu 30 dana nakon objavljivanja, rekao je poslanik Jaroslav Železnjak. A nema sumnje kako će Zelenski to učiniti koji je i pohvalio zastupnike parlamenta kako je donio zakon koji "osigurava i našu duhovnu neovisnost.”

9 mjeseci za odluku

Nakon stupanja na snagu, pojedine parohije tada imaju devet mjeseci da se odvoje od Moskve. Jer UPC pod kijevskim mitropolitom Onufrijem nije prekinula svoje veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom i optužuje se kako je instrument utjecaja Moskve u Ukrajini u agresorskom ratu Rusije. Ogranak ove crkve u Ukrajini opravdao je zločine nad vlastitim narodom, kaže se u obrazloženju zakona.

Ubrzo nakon ruskog napada na Ukrajinu u ožujku 2022. Ukrajinska pravoslavna crkva se odvojila od Moskovske patrijaršije, ali i dalje priznaje Moskovskog patrijarha. Već nekoliko dužnosnika UPC je i kazneno osuđeno zbog kolaboracije s neprijateljem, iako se mnogi svećenici, parohije i obični vjernici jasno svrstavaju uz Ukrajinu.

"Nečuveno kršenje ljudskih prava”

Odvjetnik Ukrajinske pravoslavne crkve Robert Amsterdam ovaj zakon smatra „mračnim novim poglavljem ljudskih prava u Ukrajini". I zapadni saveznici su bili upozoreni na ovaj „nečuveni zakon“ čiji je cilj kolektivno kazniti čitavu vjersku zajednicu. Po mišljenju tog odvjetnika, taj zakon „krši svako poznato međunarodno pravo“. Parlament je pokleknuo pred „nacionalističkim pritiskom", rekao je Amsterdam.

Zastupnica Irina Geraščenko pozdravila je „povijesnu odluku". Na socijalnoj mreži je napisala: „Parlament je usvojio zakon kojim se zabranjuje podružnica države agresora u Ukrajini". „Krenuli smo neizbježnim putem čišćenja iznutra mreže agenata Kremlja koja se desetljećima krila iza maske vjerske organizacije", također je na socijalnoj mreži napisao zastupnik Roman Lozinski.

Predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio kako je o ovoj inicijativi razgovarao sa članovima Sveukrajinskog savjeta crkava i vjerskih zajednica i kako su mu i oni potvrdili da u Ukrajini „ne treba dozvoliti djelovanje“ niti jedne organizacija „koja ima centar u zemlji koja je izvršila vojnu agresiju na naš narod i koju vodi država agresor".

Razdor u Pravoslavnoj crkvi

Ipak, i sa Zapada se čulo upozorenje kako bi takva zabrana mogla još više produbiti vjerske podjele u Ukrajini. Rusija i veliki dio Ukrajine stoljećima su bili jedinstven crkveni prostor koji je pripadao Moskovskoj patrijaršiji. No od stjecanja državne neovisnosti je Ukrajina težila i neovisnost svoje Crkve.

Tako je i nastalo da pored Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) od 2018. postoji Pravoslavna crkva Ukrajine (PCU) koju podržava vlada. Carigradski patrijarh Bartolomej, počasni poglavar svjetskog pravoslavlja, priznao je početkom 2019. ovoj novoj crkvi autokefalnost, odnosno nezavisnost. Međutim, to je do sada priznao samo dio pravoslavnih crkava i direktno je dovelo do raskida između Carigradske vaseljenske i Moskovske patrijaršije.

U to vrijeme Bartolomej je želio ponovno ujedinjenje ukrajinskog pravoslavlja, a i ovaj zakon bi se mogao protumačiti željom patrijaršije Ukrajinske pravoslavne crkve pretvoriti u zajednice Pravoslavne crkve Ukrajine. A kako se čulo i iz od ukrajinskog predsjednika, svakako želi skori sastanak sa predstavnicima carigradskog patrijarha Bartolomeja.

„Svi su protiv nas"

Poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril, oglasio se povodom zabrane tokom posjete manastiru Solovki u sjevernoj Rusiji tek riječima kako je ovo „teško vrijeme u kojem su se mnogi okrenuli protiv nas, ne zato što smo loši, već samo zato što smo drugačiji".

Glasnogovornik Ruske pravoslavne crkve Vladimir Legojda je preko socijalne mreže zabranu UPC nazvao „ilegalnim činom" i „grubim kršenjem osnovnih načela slobode vjeroispovijesti i ljudskih prava". On upozorava kako bi provedba ovog zakona mogla „dovesti do masovnog nasilja protiv milijuna vjernika."

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije se oglasilo priopćenjem njenog povjerenika za poštovanje slobode vjeroispovijesti i uvjerenja, Genadija Askaldoviča koji ukrajinski zakon proglašava „ozbiljnim udarcem na čitavo pravoslavlje" i prijetnjom crkvenom jedinstvu. „Prvi put smo svjedoci događaja u kojem je cijela vjerska zajednica zabranjena na teritoriji jedne europske države", smatra Askaldovič. Slično misli i glasnogovornica tog ruskog ministarstva, Marija Zaharova koja misli kako je cilj ovog ukrajinskog zakona „uništiti duboko kanonsku, pravu pravoslavnu vjeru".