Volodimir Zelenski je vjerojatno razočaran. Sastanak zemalja koje podržavaju Ukrajinu, koji se trebao održati u američkoj vojnoj bazi Ramstein na zapadu Njemačke, trebao je odaslati snažan signal u svijet. Po prvi put od početka rata, šefovi država i vlada osobno bi nazočili sastanku o Ukrajini – sastanku na koji je pozivnice poslao američki predsjednik Joseph Biden. On je također trebao doći u Ramstein. 

Samit je bio planiran samo nekoliko tjedana uoči održavanja predsjedničkih izbora u SAD-u, čiji će ishod, kako se očekuje, imati i direktne posljedice za Ukrajinu, odnosno pomoć koju se pruža toj zemlji. No, Biden je morao otkazati dolazak zbog uragana Miltona. Umjesto toga, ukrajinski predsjednik je krenuo na turneju po europskim metropolama – u okviru koje će posjetiti i London, Pariz, Rim i – kao posljednju postaju – Berlin.

Situacija za Zelenskog nije jednostavna. U Washingtonu je već prezentirao svoj „plan za pobjedu". Pritom nije naišao baš na veliko oduševljenje, pogotovo zbog činjenice da u planu i nema puno novih elemenata. Sudeći po pisanju američkih medija, Zelenski je tražio još više vojne pomoći, odnosno zahtijevao je i dozvolu da zapadno oružje dužeg dometa ukrajinska vojska smije koristiti i za gađanje ciljeva u Rusiji. No, za to u Washingtonu nije dobio „zeleno svjetlo". Savezni kancelar Scholz, koji kod takvih stvari najradije djeluje koordinirano s Bidenom, je rekao da on tu ideju neće podržati, čak i ako Biden dozvoli Ukrajincima korištenje oružja za akcije duboko na teritoriju Rusije.

Zelenski je tako kod svojih najvažnijih partnera naišao na skepsu. „Mora se nažalost zaključiti da se nalazimo u fazi u kojoj mnogi partneri Ukrajine, posebice veliki partneri, samo objavljuju ono što su ionako već najavili. A one stvari koje su već odavno najavili kao pomoć Ukrajini samo prezentiraju u novom ruhu, ali u stvarnosti ni po pitanju kvalitete, a ni kvantitete nema nekih novih stvari", kaže njemački sigurnosni stručnjak Nico Lange.

Kakva je situacija na ratištu?

Pritom se čini da situacija na bojišnici u ovom trenutku nije pretjerano ružičasta za Ukrajinu. Čak i pripadnici vojnih snaga te zemlje priznaju da se ukrajinske snage nalaze pod pritiskom, i na istočnoj, ali i na južnoj fronti. Trenutno stanje uopće ne „miriše" na preokret na bojnom polju, preokret koji se možda nazirao prije nekoliko tjedana, nakon ukrajinskog upada na ruski teritorij kod regije Kursk. Upravo suprotno: ukrajinska vojska je u defenzivi. Početkom listopada je vojno zapovjedništvo priopćilo da se ukrajinske snage moraju povući iz grada Vuhledara na istoku zemlje, oko kojeg su se od početka rata vodile žestoke borbe. Razlog su bili žestoki ruski napadi.

Nico Lange ipak situaciji vidi nešto optimističnije. „Rusija ne ostvaruje svoje ciljeve, doduše napreduje u Donbasu, ali je daleko udaljena od toga da u 2024. ponovno zauzme cijeli Donbas. Rusija osim toga nije oslobodila područje Kurska. To znači da zapravo ne bi trebalo tako puno resursa da bi Ukrajina bila u stanju izvršiti pritisak na Rusiju." No na Zapadu manjka odlučnosti i plana oko toga što bi zapravo trebao biti cilj te podrške, kaže Lange: „U glavama je nažalost i dalje prisutan mit o tome da je Rusija na koncu konca beskonačno jaka."

AfD i BSW žele obustaviti pomoć Ukrajini

Među zapadnim saveznicima širi se umor od rata, odnosno strah od konfrontacije s Rusijom. To se manifestira i na rezultatima izbora u nekim europskim zemljama. U Austriji je, primjerice, koncem rujna desničarski FPÖ postao najjača stranka. Ona odbija pružanje pomoći Ukrajini, a protivi se i sankcijama EU-a protiv Rusije.

U Njemačkoj su tijekom rujna održani parlamentarni izbori u tri savezne zemlje na istoku. Na njima su pobijedile ili ostvarile dobre rezultate one stranke koje također žele prekinuti s praksom slanje oružja Ukrajini: desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i tek nedavno utemeljeni Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koji se odcijepio od stranke Die Linke (Ljevica).

Bez BSW-a, kako stvari stoje, ni u jednoj od te tri savezne zemlje neće biti moguće formiranje vladajuće većine, pod uvjetom da se u većini ne želi kao partnera imati AfD. Ta pozicija moći koju BSW ima već sad, i to prije nego što su uopće formirane neke koalicije s tom strankom, ima utjecaja na političku dinamiku. Vodeći političari konzervativnog CDU-a i socijaldemokrata na istoku Njemačke zahtijevaju od savezne vlade u Berlinu da „dovede" Rusiju za pregovarački stol. To je zahtjev koji se kosi s pozicijama CDU-a i SPD-a na saveznoj razini - i jedna i druga stranka podržavaju slanje pomoći Ukrajini.

Scholz kao kancelar mira

No, i savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) se već pomalo prilagodio promijenjenom raspoloženju u zemlji. Sada on, čak i češće nego što je to činio prije nekoliko mjeseci, naglašava kako se moraju ispitati sve mogućnosti za postizanje mira. Scholz je nedavno, kao dokaz za spremnost na preuzimanje posredničke uloge, pokušao telefonirati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali očigledno je Kremlj „prekinuo" vezu.

Činjenica da Scholz na drugoj strani već neko vrijeme blokira slanje krstarećih projektila tipa Taurus, ono za čim Kijev odavno vapi, CDU-ov stručnjak za vanjsku politiku Johann Wadephul smatra greškom. „Za Ukrajinu i za europsku sigurnost je to više nego gorka pilula", napisao je Wadephul u odgovoru na upit DW-a. „Krajnje je vrijeme da savezna vlada konačno Ukrajini isporuči dalekometno oružje poput Taurusa te da u skladu s međunarodnim pravom dozvoli Ukrajini da se bori protiv vojnih ciljeva na ruskom teritoriju, kako bi se efikasno mogla braniti. Partneri od Njemačke po tom pitanju očekuju inicijativu i lidersku odgovornost."

Što nakon izbora u SAD-u?

Od onoga što se događa u Njemačkoj puno važniji za Ukrajinu je ishod predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u. Sjedinjene Države su uvjerljivo najvažniji vojni pomagač Ukrajine. Republikanac Donald Trump je u predizbornoj kampanji rekao da bi SAD trebao „izaći" iz Ukrajine, a Zelenskom je predbacio da se protivi „dealu” s Putinom, odnosno dogovoru koji bi okončao rat. Predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Harris želi nastaviti s pružanjem pomoći Kijevu.

Što bi Trump u slučaju izborne pobjede doista mogao napraviti ili što će napraviti? To se ne zna, kaže sigurnosni stručnjak Nico Lange. I objašnjava: zato što je Trump neuračunljiv.

U svakom slučaju je negativan signal sama činjenica da nakon Bidenovog nedolaska Europljani nisu bili u stanju sami organizirati samit o Ukrajini – ili to nisu htjeli? To pokazuje koliko su oni po tom pitanju ovisni o Amerikancima i američkom vodstvu. Samit u Ramsteinu s Bidenom kao domaćinom bi se trebao naknadno održati. Samo je pitanje kada. Vremena nema puno. Izbori u SAD-u se održavaju 5. studenoga.