Pojam „silver surfer“ poznat je već duže vrijeme. Odnosi se naime na starije ljude koji se aktivno služe internetom. No odnedavno su umirovljenici u Njemačkoj otkrili i prednosti društvenih mreža. O tome izvještava nedavno obavljeno istraživanje koje je provela njemačka televizija ARD u suradnji s ZDF-om. Zaključili su da stariji ljudi koriste internet prvenstveno zbog komunikacije.

U korak s vremenom

Klaus Schmolz već odavno ima brzi internet. Stari modem zamijenio je DSL-om i to ne samo da bi se dopisivao putem e-maila i uspoređivao cijene, nego da bi koristio sve blagodati moderne komunikacijske mreže. Primjerice on je prisutan na Facebooku, Skypu, i ostalim inernetskim platformama. Ovaj 71-ogodišnji umirovljenik jako se dobro snalazi u virtualnom svijetu. Sa 65 godina kupio je svoj prvi laptop. S računalima se tada nije znao služiti, ali nove vještine lako je svladao. I to ne zbog vanjskih pritisaka već zbog vlastitih interesa, kako sam navodi. Smatra da je danas nužno držati korak s novitetima. Tko ne prati trendove ostaje po strani te polako gubi kontakt s unučadi i mlađom generacijom, koji naime pričaju jedan potpuno drugi jezik.

Već je osijedio i žali se na bolove, no ovaj umirovljenik iz Kölna ne predaje se tako lako. Ne može više kao prije čekati, da ga unuk nazove i najavi svoj posjet. Mora uzeti stvar u svoje ruke, a društvene mreže mu u tome pomažu. Hendrik Speck, profesor na Visokoj školi za digitalne medije u Kaiserlautenu potvrdio je da stariji ljudi sve češće koriste internetom. Razlog tome je očit: „U međuvremenu stariji ljudi nemaju nikakvu drugu mogućnost ako žele ostati u kontaktu s mlađim naraštajima te moraju posegnuti za internetom.“ Nove generacije su izrazito mobilne, djeca i unučad rado mijenjaju mjesto stanovanja i po potrebi zaposlenje. Jedini način da se u današnjem vremenu održi dobar odnos i njeguje prijateljstvo jest korištenje interneta i medija", nadodao je ovaj znanstvenik.

 „Srebreni surferi“ na virtualnim valovima

Unatoč naglom rastu broja starijih koji se služe društvenim mrežama, u Njemačkoj oni još uvijek predstavljaju iznimke. No stanje se mijenja iz dana u dan. 25 posto starijih od 60 godina prošle se godine odlučilo za uključivanje u društvene mreže, a ove godine brojka je narasla za dodatnih deset posto. Niti jedna druga dobna skupina ne pokazuje ovako značajan porast interesa za online komunikaciju.

Već duže vrijeme postoje društvene mreže koje se brinu za potrebe starijih korisnika. U Njemačkoj se primjerice zna za herbstzeit.de ili platinnetz.de, koje ipak nisu pretjerano omiljene među starijim surferima. Hedrik Speck smatra da je razlog slabe korištenosti mreža ovog tipa upravo činjenica da nitko u biti ne želi biti svrstan u kategoriju starih. Ljudi obično izbjegavaju teme kao što su starenje, smrt i bolesti.

No jednom portalu uspjelo je privući starije. „Stayfriends.de“ posvetio se ponovnom okupljanju starih školskih kolega. Na ovoj stranici mogu se potražiti prijatelji iz razreda. Zasada stranica broji oko 12 milijuna korisnika, od čega su dva milijuna ljudi stariji od 50 godina. Michael Lindenberg, suosnivač i voditelj portala, objašnjava zašto se u njegovu mrežu sve češće uključuje upravo ova dobna skupina.: „Stayfrends.de obraća se svojim korisnicima sa zamjenicom Vi. Na taj način želimo naglasiti da se portal odnosi na nešto starije generacije, a ne na one koje su upravo završili svoje školovanje.“ 

Ima neka tajna veza       

Za umirovljenika Klausa Schmolza internet je pravi blagoslov. Pomoću njega je nakon podužeg vremena ponovo stupio u kontakt s dvoje svoje djece, njegovim izvanbračnim kćerima s kojima nije održavao odnose zbog obzira prema ostatku obitelji. Sve se promijenilo kad je umirovljenik otvorio profil na internetskom portalu „wer-kennt-wen.de“. Njegove kćeri su također bile dio ove mreže, pronašle su svog oca i napisale mu poruku. Otac je odgovorio i nedugo zatim oživjela je roditeljska ljubav. U međuvremenu se i Schmolzova supruga Barbara dobro slaže sa svojim pokćerkama. Tako je ovom umirovljeniku internet poput dobre vile ostvario životni san.

Autor: Schmitz Werner/ Lea Talijančić

Odg.ured: Željka Telišman