Medicinska škola Osijek je jedna od najboljih zdravstvenih škola u Hrvatskoj, sama činjenica da ju je netko završio dobra je preporuka za posao. Škola ima odličan nastavnički kadar za stručne predmete, vrlo dobre uvjete u učionicama i dobro je opremljena. Učenici izlaze iz nje spremni za tržište rada i kompetenti za posao za koji su se školovali. S druge strane, nakon završene srednje škole učenici mogu birati žele li nastaviti školovanje na nekom srodnom fakultetu, od medicine, studija sestrinstva, logopedije, medicinsko labaratorijske dijagnostike... ili mogu svoju budućnost potražiti u inozemstvu. Opcije su mnoge.

Upitali smo završni, četvrti razred zdravstvene  gimnazije 4G, koji su njihovi planovi za budućnost. U cijelom razredu, većina ih planira upisati Medicinski fakultet, jedan učenik planira logopediju, jedan se vidi na studiju Medicinsko labaratorijske dijagnostike a samo jedna učenica želi se oprobati na tržištu rada nakon završene škole. Anastazija (18) se vidi u Irskoj nakon završene škole. Kako kaže, izbor je pao na Irsku prije svega zbog poznavanja jezika, ali nije joj mrska ni pomisao na neku drugu zapadnu zemlju.

Ciljane zemlje – Njemačka i Irska

Zanimljivo je da na pitanje imaju li planova nakon završenog fakulteta, osmero njih nema namjeru odlaziti iz Hrvatske, ali petero njih već sada se nada da će nakon diplome Medicinskog fakulteta pronaći posao u inozemstvu. Ciljane zemlje – Njemačka i Irska.

Sanja Dravinski, ravnateljica Medicinske škole Osijek kaže da većina učenika želi nastaviti školovanje. „Sa srednjim školskim obrazovanjem imate jako malo prostora za napredovanje a većina njih želi bolje uvjete rada. Prvostupnici imaju veće kompentencije, bolje uvjete rada i bolju plaću", kaže ravnateljica te dodaje da problem odlaska školovonog medicinskog kadra u inozemstvo nije toliko naglašen kao prije nekoliko godina.

„Prije par godina bio je veći odljev učenika, nastavna godina 2014/15 je bila izrazita po tome. U toj generaciji je petnaestak učenika otišlo u Irsku. To je jedini put u 17 godina koliko radim u školi da se tako nešto nešto dogodilo. Dobra stvar je da ih se od njih petnaestak, vratilo njih 7-8, no jedan dio je ipak ostao", kaže ravnateljica.

Ona objašnjava da je medicinska srednja škola specifična jer i gimnazijalac opće gimnazije može upisati studij sestrinstva, ali nakon završenog studija je praktički bez ikakvog strukovnog iskustva i teže se snalazi u stvarnom kliničkom okruženju. Nedostaju mu bazična znanja koja se stječu u strukovnom programu Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege, tijekom kojeg učenik ostvari 4700 sati stručnih predmeta. „Naši učenici izlaze iz škole kompetentni za rad u struci i to je ono što nama podiže rejting i daje na važnosti u odnosu na gimnaziju."

Cijeli razred u Irskoj

Odlazak medicinskih sestara nije samo problem Osijeka i Slavonije, pa nam tako ravnateljica kaže kako joj se kolegica iz Zagreba požalila da je prošle školske godine cijeli jedan razred otišao u Irsku. Iako je Zagreb destinacija u koju dolaze ljudi iz ostalih gradova, izgleda da ni centar nije imun na probleme koje pate periferiju.

No, ravnateljica tvrdi kako to nije samo hrvatski problem, prema informacijama njenih kolegica iz Njemačke,  čak i tamo postoji migracija medicinske radne snage jer mnoge njemačke medicinske sestre odluče se na odlazak u skandinavske zemlje zbog većih plaća i boljih uvijeta rada.

Baš zahvaljujući dobrom rejtingu škole, ravnateljica kaže da je imala poziva iz Irske od agencija koji su htjeli doći u „regrutaciju“, ali je ona takvu mogućnost odmah otklonila. Ovakvo pomalo „kolonijalno" ponašanje nije nikome drago u Slavoniji, ali slobodan protok ljudi se ne može zaustaviti.

Kod nas cijenjeni, vani podcijenjeni

Ravnateljica Dravinski pokušava iskoristiti prednosti kvalitete i na neki način obrnuti proces, pa je tako započela suradnju sa tvrtkom Ameos – riječ je o njemačkoj korporaciji koja broji 35 klinika i proteže se na Švicarsku, Austriju i Njemačku. U Osijeku su osnovali katedru na Medicinskom fakultetu, za njemačke studente medicine, koja započinje ove akademske godine . Djelom će Ameos participirati troškove studiranja i svoje učenike školovati u Hrvatskoj. Pametna ideja da se podijeli znanje koje nije ograničeni resurs, umjesto da se dijeli ljudski potencijal koji je u Hrvatskoj vrlo deficitaran.

Iskazali su interes za suradnju da bi malo revitalizirali njihovo srednjoškolsko strukovno obrazovanje u zdravstvenim zanimanjima, obzirom da, čudno zvuči, hrvatski sustav zdravstvenog obrazovanja bolje funkcionira, sestrinstvo je cijenjenije kao struka.

Zanimanje koje ima budućnost

Tajna poželjnosti hrvatskih sestara i medicinskih tehničara je u podcijenjenosti tog zanimanja u zapadnijim zemljama. Prema riječima ravnateljice, tamo se za razred od 30 učenika prijavi 32 kandidata, dok se u primjerice osječkoj medicinskoj školi svake godine prijavljuje tisuću učenika i mnogi koji pređu bodovni prag se ne mogu upisati. Medicinsku školu Osijek žele upisati  najbolji osmaši iz cijele regije pa je „baza" mnogo šira i kvalitetnija. A obzirom na zapošljivost kadra, ta zanimanja će uvijek atraktivna, napredak tehnologije ih nikada neće ugroziti (o čemu treba voditi računa u digitalnom dobu u kojem će neka zanimanja izumrijeti), a posla ima u cijelom svijetu i plaće su solidne i sigurne. 

Postoji i velika mobilnost unutar same Hrvatske, pa recimo u Primorsko-goranskoj županiji nude smještaj i posao učenicima koji završe Medicinsku školu Osijek i voljni su preseliti se. To nije slučaj sa svim školama, ali osječka škola tako „plaća“ svoju kvalitetu i školovanje kadrova koji su na dobrom glasu, pa je neminovno da dio njih ode iz Slavonije u druge dijelove Hrvatske.

S druge strane, povećana potreba za medicinskim zanimanjima otvara mogućnost i za obrazovanje odraslih čemu će se škola više posvetiti u budućnosti. No i tu se pazi da se usklade programi sa potrebama tržišta rada. Na žalost nema konkretnih podataka koliko prekvalificiranih osoba nalazi posao u inozemstvu, ali dio njih zasigurno završi na zapadnom tržištu rada.