Tko treba napisati pravila za eru umjetne inteligencije (Artifical Intelligence, AI)? Ako to pitanje dobije jedan od najpoznatijih sustava umjetne inteligencije današnjice, ChatGPT, on će vam reći da je to sve komplicirano: „Postoji mnogo različitih gledišta o tom pitanju“, odgovor je chatbota koji je razvila tehnološka kompanija OpenAI iz San Francisca.

„Kao jezični model umjetne inteligencije, nemam svojih mišljenja, uvjerenja ili predrasude", odgovara ChatGPT. Ali napori bi, dodaje, trebali „uključiti doprinose različitog spektra zainteresiranih strana, uključujući stručnjake iz sektora umjetne inteligencije, predstavnike drugih relevantnih područja kao što su pravo, etika i politika, zainteresirane zajednice, civilno društvo i vlade".

Lilian Edwards, profesorica za pravo, inovacije i društvo na Sveučilištu Newcastle, za DW kaže da se „ne slaže" s procjenom chatbota. „Ali dodala bih da pravila trebaju biti obvezujuća.“

U roku od nekoliko mjeseci, ChatGPT postao je najistaknutiji predstavnik nove generacije „generativnih" sustava umjetne inteligencije. Drugi se zovu LaMDA, DALL-E ili Stable Diffusion. Programi proizvode temeljno nove tekstove, kodove, slike ili čak video-zapise. Rezultati su toliko uvjerljivi da je često nemoguće reći je li ih stvorio čovjek ili stroj.

Očekuje se da će generativna umjetna inteligencija revolucionirati način na koji ljudi rade ili pronalaze informacije na mreži. Ali, pojavio se i strah da bi milijuni ljudi mogli ostati bez posla ili da bi sustav mogao biti zlorabljen za širenje dezinformacija. To je izazvalo debatu o nužnim pravilima.

„Potrebna nam je regulativa“, kaže Edwards. To bi značilo i primjenu postojećeg zakonodavstva i izradu nacrta novih zakona za umjetnu inteligenciju. Istovremeno, ona ukazuje da programi poput ChatGPT-a dominiraju u naslovima medija, ali oni „nisu tek stvar na mreži koja se događa unutar umjetne inteligencije. Postoji realna opasnost da dominantnošću u konverzaciji uguše naš glas.“

Uspon umjetne inteligencije

Istraživanje umjetne inteligencije počelo je pedesetih godina prošlog stoljeća, ali su tek početkom prošlog desetljeća inženjeri počeli "ugrađivati” umjetnu inteligenciju u svakodnevne aplikacije. Tijekom posljednjih nekoliko godina, sustavi su bivali sve bolji u kreiranju potpuno novih sadržaja.

Ti proboji su, međutim, u velikoj mjeri ostali neprimijećeni u javnosti, sve dok krajem studenog 2022. OpenAI nije predstavio prototip ChatGPT-a. Jednostavan je za korištenje, sve što treba uraditi je da se unese zahtjev. Zatražite, na primer, rezime „Fausta“ Johanna Wolfganga Goethea  u stilu četrnaestogodišnjaka i chatbot će „ispljunuti" tekst koji glasi kao da ga je napisao tinejdžer. Zamolite sistem da napiše isti tekst u stilu Aldousa Huxleya i dobijete ga u stilu proze 20. stoljeća.

Tako je prvi put sofisticirani alat umjetne inteligencije postao dostupan na besplatnoj web-stranici, što je potaklo debatu o tome šta bi uspon generativne umjetne inteligencije mogao znači za ljudsku kreativnost. Profesori su oplakivali „smrt eseja na fakultetu“. Novine su najavile da će koristiti softver da pomognu svojim novinarima da pišu vijesti.

Joanna Bryson, profesorice etike i tehnologije na privatnom berlinskom fakultetu Hertie School, naglasila je važnost podizanja svijesti o tome kako funkcioniraju sustavi umjetne inteligencije, na primer, uključivanjem u školske nastavne planove i programe – kako bi se pomoglo ljudima da razviju razumijevanje načina komunikacije s tehnologijom koja izgleda kao da je čovjek, ali to - nije.

„Voljela bih vidjeti da djeca to uče u školi, a zatim da odu kući i ispričaju roditeljima o tome“, rekla je ona za DW.

Ministrica obrazovanja u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji Dorothee Feller najavila je da planira konkretne korake. Ministarstvo ne namjerava zabraniti umjetnu inteligenciju u školama, već radi na uputama za nastavnike da zauzmu „konstruktivno kritički pogled“ na mogućnosti takvog softvera za nastavu.

Stvar znanstvene fantastike?

Međutim, početna euforija je splasnula kada je u veljači američki tehnološki gigant Microsoft objavio da je opremio svoj pretraživač Bing naprednom verzijom ChatGPT-a i dozvolio grupi testera da se „poigraju" s njim. Ubrzo nakon toga, objavili su snimke zastrašujućih dijaloga u kojima je chatbot postao borben, nazivao se „Sidney“ ili izrazio želju da bude čovjek.

Stručnjaci su požurili objasniti kako chatbot nije sposoban imati emocije. Umjesto toga, ta tehnologija primjenjuje analizu ogromnih količina teksta. To sustav čini nevjerojatno dobrim u pogađanju koja riječ treba pratiti prethodnu. On to radi toliko dobro da zvuči kao emocionalno ljudsko biće.

Ipak, incidenti su izazvali negodovanje javnosti na društvenim mrežama. Profesorica etike Bryson kaže da su ljudi shvatili da je sve teže razlikovati ljudska bića od kreacija sustava umjetne inteligencije. To iskustvo je „nešto potpuno novo“. Pa ipak, ona smatra da su „pravila koja preporučujemo već desetljeće i dalje dovoljna".

Od sredine prošlog desetljeća stotine institucija — od svjetskih tehnoloških giganata, do Katoličke crkve ili međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda — objavile su neobvezujuće smjernice o tome kako da se odgovorno razvija i koristi umjetna inteligencija. Ti tekstovi su najvjerojatnije i bili izvori koje je ChatGPT koristio za izvođenje zaključaka citiranih na početku članka.

Ali, kako tehnologija brzo napreduje, sada postoji konsenzus da dragovoljne smjernice same po sebi neće biti dovoljne, kaže pravnica Edwards.

Vlade širom svijeta već godinama rade na zakonodavstvu. Pregled Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) navodi političke inicijative u preko 65 zemalja, od Argentine, do Uzbekistana. Ipak, samo nekoliko ih je do sada poštivalo stroge zakone. Kina je značajan izuzetak, jer je prošle godine usvojila i zakon o umjetnoj inteligenciji.

Na Zapadu su sve oči uprte u EU. Europska unija, koju se često smatra predvodnicom u regulativi, počela je još 2018. rad na „Zakonu o umjetnoj inteligenciji“. Pet godina kasnije, institucije Unije trebali bi početi završnu raspravu o tome. To bi moglo dovede do zakonske obveze kompanija da otkriju klijentima kad god oni zapravo razgovaraju sa softverom kao što je ChatGPT.

„Nismo daleko od potencijalno strašnijih alata"

Stručnjaci poput pravnice Edwards upozoravaju međutim da je generativna inteligencija samo vrh ledenog brijega. Kompanije i javne institucije odavno su počele koristiti sličnu tehnologiju strojnog učenja za automatizaciju odluka u drugim područjima, od nadzora, do kaznenog pravosuđa, gdje je rizik od trajne štete još veći.

Zanimljivo je da je i sam izvršni direktor kompanije koja je stvorila ChatGPT izdao slično upozorenje. Sam Altman iz OpenAI-ja napisao je na Twitteru sredinom veljače: „Iako alati za umjetnu inteligenciju trenutne generacije nisu pretjerano strašni, mislim da vjerojatno nismo toliko daleko od potencijalno strašnijih."

U Europskoj uniji predstojeći pravilnik o umjetnoj inteligenciji uključit će posebno stroga pravila za „visokorizične aplikacije", kako bi se između ostalog osiguralo da umjetna inteligencija ne diskriminira ugrožene manjine. Dužnosnici u Bruxellesu se nadaju da će zakoni EU-a postati „zlatni standard“ za regulaciju umjetne inteligencije i da će ih kopirati vlade širom svijeta.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu