Jakob ima 15 godina, ide u deveti razred gimnazije (u Hrvatskoj prvi srednje), a on i njegovi školski drugovi već dvije i pol godine koriste umjetnu inteligenciju (UI).

„Danas sam imao pismeni iz francuskog, pa sam jučer zamolio ChatGPT da mi ponovo objasni neke teme", priča on za DW. „Mnogi iz mog razreda koriste umjetnu inteligenciju za pisanje domaćih zadaća. Oni koji imaju dobre ocjene uglavnom to ne rade."

Matematika, njemački, engleski, kemija ili fizika – dovoljan je jedan klik i tu su rješenje ili postupak kojim se do njega dolazi. U znanosti se to naziva kognitivno izmještanje. Razmišljanje se prebacuje na neki drugi uređaj, bilo da je to računalo, papir s bilješkama ili program poput ChatGPT-ja.

„Više uopće ne znaju sami razmišljati"

To postaje problem za mozak tek kada umjetna inteligencija potpuno preuzme rješavanje zadatka. Papir s bilješkama ili računalo mogu pomoći u pojedinim koracima, ali rijetko mogu preuzeti čitav misaoni proces. Botovi zasnovani na umjetnoj inteligenciji idu korak dalje.

Franziska Müller već nekoliko desetljeća predaje njemački jezik. Trenutno predaje učenicima viših razreda gimnazije.

„Više uopće ne znaju sami razmišljati“, kaže ona za DW o pojedinim učenicima iz svojih razreda. Neki čak i tijekom redovne nastave unose pitanja u UI. Kada ih prozove, neupadljivo čitaju ono što im je umjetna inteligencija ponudila kao odgovor.

Prema njenom mišljenju, učenici danas lošije razumiju tekstove nego ranije „zato što manje čitaju i traže od umjetne inteligencije da im gotovo sve sažme".

Mozak se mora trenirati

Do sličnih zaključaka došlo se u više istraživanja, među kojima je i PISA-studija iz rujna ove godine.

„Učenici koji koriste botove zasnovane na umjetnoj inteligenciji za određene zadatke u prosjeku postižu slabije rezultate u prirodnim znanostima od učenika koji ih ne koriste“, navode autori iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Sa sudionicima iz više od 90 zemalja PISA-studija se smatra najvećim međunarodnim istraživanjem za usporedbu znanja i sposobnosti petnaestogodišnjaka. Njemački učenici su u tom posljednjem istraživanju ostvarili najslabije rezultate do sada.

Glavni zaključak studije o umjetnoj inteligenciji je jednostavan: „Kao što nećemo steći kondiciju gledajući sport, već tako što ćemo se sami njime baviti, tako ni učenje ne nastaje konzumiranjem sadržaja, već aktivnim misaonim bavljenjem njime.“

Još jednostavnije rečeno: tko ne trenira mozak, može zaglupiti.

Američki istraživački centar Brukings čak smatra da su rizici upotrebe umjetne inteligencije u obrazovanju veći od koristi. U studiji koja je obuhvatila mlade iz čitavog svijeta upozorava se na opasnost od „gubitka osnovnih sposobnosti“ i „slabljenja kritičkog mišljenja, sposobnosti pamćenja, istrajnosti i samostalnog rasuđivanja“.

Zabrane ili otvoren pristup?

Ali što učiniti pred snagom programa kao što su ChatGPT, Claude, Grok i Meta AI?

Julian Hinn, koji predaje njemački jezik učenicima desetog i trinaestog razreda, smatra da nema smisla zabranjivati korištenje umjetne inteligencije u školi jer: „Onaj tko misli da je učenici onda neće koristiti kod kuće, taj zatvara oči pred stvarnošću."

U prilog tome govori i takozvana JIM-studija. Čak 91 posto ispitanih mladih u Njemačkoj, uzrasta od 12 do 19 godina, navelo je da koristi najmanje jednu aplikaciju zasnovanu na umjetnoj inteligenciji. Njih 74 posto koristi UI i za domaće zadaće i za učenje.

Podaci su iz 2024. godine, pa bi ti postotci u međuvremenu vjerojatno morali biti znatno veći. Podaci o korištenju umjetne inteligencije u Aziji, Latinskoj Americi i SAD-u iz studije Brukingsa pokazuju slično visoke vrijednosti.

Njemačka politika prepoznala je problem. Obrazovanje je u Njemačkoj u nadležnosti saveznih pokrajina, ali od kraja 2024. postoji preporuka Konferencije ministara obrazovanja i kulture o postupanju s umjetnom inteligencijom. U njoj se zastupa otvoreni pristup: učenike treba osposobiti za kritičko, promišljeno i samostalno korištenje UI-a.

Umjetna inteligencija bolja od udžbenika?

No jasno je da UI može biti i velika pomoć u nastavi. Petnaestogodišnji Jakob kaže: „Umjetna inteligencija jednostavno mnogo bolje objašnjava od udžbenika." Julian Hinn to shvaća: „Umjetna inteligencija se može mnogo bolje prilagoditi jeziku i potrebama učenika. Nastavnici to ponekad ne mogu postići."

Zato mu je važno da učenici već od desetog razreda rade prve vježbe uz pomoć UI-a. U višim razredima ih i ciljano potiče da joj postavljaju pitanja. „Zatim zajedno s učenicima procjenjujem kvalitetu dobivenih odgovora."

Unatoč tome, uvjeren je da umjetnu inteligenciju do devetog razreda treba koristiti štedljivo jer se „u tom uzrastu još razvijaju osnovne sposobnosti".

Zato je posebno važno da nastavnici potiču učenike na samostalno razmišljanje i stalno ih podsjećaju na osobnu odgovornost. „Pomažem i u izradi školskog lista", kaže Julian Hinn, „i svima stalno govorim: možete koristiti umjetnu inteligenciju, ali osjećaj da ste na kraju napisali članak koji je zaista vaše djelo ne može se usporediti ni sa čim."