Josef Ratzinger, poznatiji kao Papa Benedikt XVI. umro je na Silvestrovo ujutro u samostanu Mater Ecclesiae. "Ispunjen boli moram Vam priopćiti da je Benedikt XVI. ,papa emeritus, preminuo u 9.34", priopćio je glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni. Proteklih dana iz Vatikana su dolazile i vijesti o zdravstvenom pogoršanju bivšeg pape.  

Josef Ratzinger je bio prvi njemački papa nakon gotovo 500 godina. Papa Benedikt XVI. je 11. veljače 2013. najavio povlačenje s dužnosti i od 28. veljače prestao biti papa. Bio je to presedan u crkvenoj povijesti.

Benedikt XVI. ist tot. «Schmerzerfüllt muss
ich mitteilen, dass Benedikt XVI., Papst Emeritus, heute um 9.34 Uhr
im Kloster Mater Ecclesiae im Vatikan verstorben ist», teilte
Vatikan-Sprecher Matteo Bruni, am Silvestermorgen per Bulletin in Rom
mit. Benedikt, der mit bürgerlichem Namen Joseph Ratzinger heißt,
wurde 95 Jahre alt. 

Kao poglavar Katoličke crkve zagovarao je dijalog razuma i vjere i značaj religije u prosvijećenoj moderni. Njemački papa, 60 godina nakon nacističkih zločina nad Židovima i pored toga još iz zemlje Martina Luthera – iz zemlje crkvenog raskola. Skoro osmogodišnji pontifikat, međutim, nije prošao bez skandala i crkvenih kriza. „Gospoda kardinali su me izabrali. Mene, skromnog radnika u gospodnjem vinogradu", poručio je kardinal Joseph Ratzinger 19. travnja 2005. s balkona Bazilike sv. Petra i time osvojio simpatije. Izabran je nakon dvodnevnog zasjedanja kardinalske konklave. Tada je imao 78 godina.

Svećenik, profesor, papa

Svijet je doživljavao Benedikta XVI. kao konzervativnog i agilnog papu koji je povremeno priređivao iznenađenja. On je, naime, znao povezati duboku religioznost s intelektom profesora. Nije nastavio svoju strogu liniju koju je slijedio kao kardinal Joseph Ratzinger. Ali je vjerojatno i sam patio zbog općeg kriznog raspoloženja u Crkvi. Njegov prethodnik Ivan Pavao II. je ostavio dubok trag svojim pontifikatom  (1978.-2005.), a Benedikt je kao papa prijelaznog perioda omogućio da nakon njega 2013. izaberu duhovnog pastira bliskog ljudima i konzervativnog reformatora Franju.

Joseph Ratzinger je rođen 16. travnja 1927. u bavarskom mjestu Marktl na Innu. Otac mu je bio policajac, cijela obitelj duboko religiozna. Sa 17 godina su ga krajem 1944. mobilizirali u Wehrmacht. Nakon završetka rata studirao je teologiju  kao i njegov tri godine stariji brat Georg, obojica su postali svećenici. Njihova sestra je ostala neudata.

Krajem pedesetih Ratzinger je postao profesor teologije i brzo stekao ugled. U pratnji kelnskog nadbiskupa kardinala Josepha Fringsa sudjelovao je 1963. na Drugom vatikanskom koncilu (1962.-1965.) koji će biti osnovica obnove učenja i prakse Katoličke crkve. Njega su promijenili studentski revolti 1968. Profesor iz Bavarske se potpuno vratio tradiciji. 1977. postaje nadbiskup u Münchenu-Freisingu, a uskoro i kardinal. Papa Ivan Pavao II. ga je četiri godine kasnije pozvao u Rim, gdje će biti na čelu Kongregacije za nauk vjere. Ratzinger je zagovarao iznimno konzervativan kurs u važnim pitanjima kao što su uloga žena u Crkvi i ekumenizam.

„Mi smo papa"

Kada je izabran za papu, to je izazvalo ushićenje i ponos kod njemačkih katolika. Najveći bulevarski list u zemlji je na naslovnici napisao: „Mi smo papa“. Ali bilo je i kritike. 265. po redu papa je prema nekima bio prestar i zbog konzervativnih stavova nesposoban za reforme.

Tih osam godina se mogu promatrati kao prijelazni period, ali Benedikt XVI. je njemu utisnuo i svoj pečat. Na primjer, on je imenovao više od polovice kardinala koji su 2013. izabrali njegovog nasljednika Franju. Benedikt je više puta istaknuo kako smatra da je Katolička crkva jedina prava crkva. To je iritiralo protestante, ekumenski koraci su izostali. Ali je svjesno njegovao odnose s pravoslavnom crkvom. Njegovo razumijevanje za Bratstvo svetog Pija X. kao i strpljenje koje je pokazivao prema krajnjim tradicionalistima također su izazvali kritiku.

Ostaju u sjećanju i nesporazumi s drugim religijama, kao što je onaj iz 2006. kada je u svom govoru u Regensburgu naveo proturječan citat o Muhamedu i time izazvao negodovanje. No kršćansko-islamski dijalog je nakon toga postigao rijetko viđenu razinu.

„Pošast" i „velika patnja"

Benediktov pontifikat je bio opterećen skandalom masovnog seksualnog nasilja nad djecom i mladima, a počinitelji su bili – katolički svećenici. U mnogim zemljama – u Irskoj, SAD-u, Australiji, Belgiji, a od 2010. i u Njemačkoj objelodanjen je veliki broj slučajeva. Kritičari spočitavaju Crkvi da je reagirala samo premještanjem svećenika u druge župe te da nije pokazala odlučnost u istrazi već je pokušala ova nedjela zataškati. Nije bilo volje za sudski epilog.

Benedikt je ulagao napor u suočavanje s počinjenim nedjelima, tražio je kontakt sa žrtvama. S njima je na putovanjima imao susrete samo iza zatvorenih vrata. Bio je potresen sudbinama žrtava i govorio je o „pošasti" i „velikoj patnji".  Uveo je striktnija pravila za odgoj svećenika. Tek je njegov nasljednik papa Franjo razotkrio prave razmjere seksualne zloupotrebe u Crkvi i 2019. organizirao crkveni krizni skup u Vatikanu.

Skandal Vatileaks

Godine 2012. procurili su u javnost dokumenti i interni spisi iz krugova bliskih papi u kojima se navodno otkriva korupcija. Paolo Gabriele, papin osobni sluga od 2006. godine, proslijedio je ukradene informacije. On je uhićen i osuđen, ali ga je papa ubrzo pomilovao.

Papina odluka da se odrekne titule poglavara Katoličke crkve potresla je brojne katolike. Izazvao je čuđenje širom svijeta i to ne samo u crkvenim krugovima. Ali tada mu je bilo 85 godina i vidjelo se da mu dužnosti iziskuju veliki tjelesni napor. Napokon, odlazak s položaja pape je bio plod odgovornosti prema toj dužnosti, ali i prema vlastitom dostojanstvu. Ta odluka koju mu je nalagala savjest bila je hrabra i svjedoči o izraženoj samosvijesti. Ali oni katolici koji su pred očima imali sliku pape koji služi do smrti bili su zbunjeni.

Reforma kroz odreknuće

Posljednjeg radnog dana Benedikt XVI. je bijelim helikopterom prebačen u papinsku rezidenciju Castelgandolfo. To je izgledalo kao rastanak zauvijek. Ali dva mjeseca kasnije Benedikt se vratio u Vatikan, u mali samostan u Vatikanskim vrtovima. 2014. je sudjelovao na misama u Bazilici sv.Petra ili na glavnom trgu. Nerijetko su se posjetitelji fotografirali s njim. Posjećivao ga je i njegov nasljednik. Objavljivao je tekstove o aktualnim crkvenim temama. Vidio je povezanost između „popuštanja morala“ tijekom pokreta 1968. i skandala oko seksualnog zlostavljanja u Crkvi.

Službeno je bio umirovljeni papa, ali je stalno nosio bijelu reverendu – to je boja koju nose pape. Dakle, pored službenog pape Franje i jedan papa umirovljenik – to je za stručnjake ali i za medije velika tema. Netflix je 2019. snimio komediju „Dva pape".

U lipnju ove godine došao je s malobrojnom pratnjom u Regensburg da se oprosti od svog umirućeg brata Georga. Brat je umro deset dana kasnije, s devedeset i šest godina. 93-godišnji Joseph Ratzinger zbog bolesti mu nije mogao doći na pogreb.