Mandat vojne misije EUFOR-a „Althea“ u Bosni i Hercegoviniprodužen je do studenoga 2026. godine. Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda protekla je, međutim, u znaku podijeljenih tonova – između većine zapadnih zemalja koje su pozdravile deeskalaciju političkih napetosti i snažno podržale visokog predstavnika Christiana Schmidta, te Rusije i Kine, koje su ponovno osporile njegov legitimitet.

EU: BiH mora ostati suverena i cjelovita

Predstavnik Europske unije pri UN-u Stavros Lambrinidis smatra da EUFOR ostaje „ključan za održavanje sigurnog i stabilnog okruženja“ u BiH. To je, prema njegovim riječima, poruka da međunarodna zajednica ostaje uz BiH i podržava njezin suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak.

Pozdravio je poteze Narodne skupštine Republike Srpske, odnosno povlačenje neustavnih zakona koji doprinose deeskalaciji, ali je upozorio da vlasti tog entiteta moraju poštovati ustavni poredak. EU, dodao je, očekuje prijevremene izbore u RS-u i u potpunosti podržava rad visokog predstavnika.

SAD: Ukidanje sankcija kao poticaj stabilnosti

Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Dorothy Shea podsjetila je da su SAD u rješavanju krize u BiH „diskretno predvodile diplomatske napore radi smirivanja napetosti“.

Pozdravila je povlačenje spornih zakona u RS-u i navela da su „kao odgovor“ ukinute sankcije pojedinim dužnosnicima. Dodala je da se SAD više ne fokusiraju na široki međunarodni angažman u BiH, nego smatraju da je „vrijeme da lokalni akteri preuzmu odgovornost za napredak zemlje“.

Velika Britanija: Schmidt ima punu podršku

Predstavnica misije Velike Britanije u UN-u Jennifer MacNaughtan rekla je da su „napadi na Ustav koje je predvodio Milorad Dodik ozbiljno prijetili stabilnosti“. Osudila je politiku secesionizma te istaknula punu podršku Velike Britanije visokom predstavniku „kojeg imenuje Vijeće za provedbu mira“, kao i njegovim bonskim ovlastima.

Francuski predstavnik pri UN-u Jay Dharmadhikari naglasio je da je Francuska, kao potpisnica Daytonskog sporazuma, privržena suverenitetu, teritorijalnom integritetu i jedinstvu BiH: „Napori na obnovi ustavnog poretka moraju se nastaviti, a prijevremeni izbori u RS-u održati u stabilnim okolnostima.“

Kina: Bonske ovlasti nisu trajno rješenje

Predstavnik Kine Geng Shuang podržao je produženje mandata EUFOR-a, ali je izrazio zabrinutost zbog „nepotrebnog zaoštravanja situacije u BiH“. Kritizirao je Christiana Schmidta, navodeći da je korištenje bonskih ovlasti pojačalo napetosti umjesto da ih smanji. „Bonske ovlasti ne mogu i ne smiju biti trajno rješenje“, rekao je.

Rusija: Zapad se miješa u unutarnje poslove BiH

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja optužio je zapadne zemlje za „miješanje“ u unutarnje poslove BiH i „podrivanje“ Daytonskog sporazuma. Moskva, dodao je, smatra da zapadna politika ima „otvoreno antisrpski karakter“ te da se i „hrvatski narod u BiH diskriminira uskraćivanjem legitimne zastupljenosti u institucijama“. Oštro je kritizirao Schmidta, kojeg je opisao kao „nelegitimno imenovanog visokog predstavnika, bez suglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a“.

Srbija i Hrvatska: Dayton ostaje temelj, potrebne izmjene Izbornog zakona

Predstavnik Srbije Radomir Ilić izjavio je da Beograd ostaje posvećen teritorijalnom integritetu BiH i dijalogu s oba entiteta, ali je kritizirao korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika, ocijenivši da su one „produbile podjele umjesto da ojačaju institucije“.

Predstavnik Hrvatske Hrvoje Ćurić Hrvatinić poručio je da su koraci protiv ustavnog poretka BiH neprihvatljivi, ali da izmjene Izbornog zakona, koje bi osigurale legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH, moraju biti prioritet.

Komšić: BiH nije spremna za zatvaranje OHR-a

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić upozorio je da BiH „nije spremna za zatvaranje OHR-a“, jer bi to ugrozilo Dayton. Smatra da bi kratkoročno trebalo imenovati novog visokog predstavnika uz zadržavanje OHR-a, a dugoročno – provesti reforme i ustavne promjene koje bi uklonile diskriminaciju.

U izvješću koje je Schmidt dostavio UN-u, krizu je pripisao potezima vlasti RS-a i Dodika. Ocijenio je da nedavno usvajanje Programa reformi otvara mogućnost napretka te da zabrana raspolaganja državnom imovinom postaje prepreka razvoju i treba je ublažiti „kako bi se omogućilo pokretanje razvojnih projekata“.

Blagi optimizam uz stare podjele

Debata je pokazala jedinstvenu podršku teritorijalnom integritetu BiH, ali i razlike u pogledu međunarodnog angažmana. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pozdravila je istup veleposlanice Dorothy Shea i „činjenicu da SAD više ne zagovaraju intervencionizam“, čime se, kako ističe, otvara prostor za unutarnji dogovor u BiH. Međutim, razočarana je stavovima EU, koji, kako ocjenjuje, i dalje ne doprinose stabilnosti i ravnopravnosti u BiH.

Politički analitičar Adnan Huskić ne vidi nikakvu stvarnu promjenu u politici SAD-a. Komentirajući za *Avaz* nastup veleposlanice Shea, Huskić kaže da je njezina poruka bila „neočekivano štura i kratka“ te da se iz nje ne može iščitati novi pristup Washingtona prema BiH. Smatra da SAD i dalje podržavaju daytonski okvir, ali bez jasnijeg angažmana u rješavanju unutarnjih političkih blokada.

Promjena američke politike prema BiH

Međutim, dopisnik Federalne televizije (FTV) iz SAD-a Ivica Puljić podsjeća da veleposlanica Shea nijednom riječju nije spomenula OHR. „To je vrlo zanimljivo. Ranije smo od Amerikanaca redovito slušali čvrstu podršku uredu visokog predstavnika. Ovaj put nije bilo ni riječi o tome. Očito je da SAD sada prepuštaju BiH Europskoj uniji“, rekao je Puljić za FTV.

Analitičar i diplomat Slobodan Šoja ocjenjuje za DW da je ova sjednica bila „nešto drugačija“ – OHR ostaje jer to žele „sve najvažnije zemlje“, ali Schmidtovo nepojavljivanje pred UN-om „nagovještava njegovu moguću smjenu“. „Pohvale“ su, dodaje, upućene samo RS-u, dok Rusija sada podržava hrvatski stav o Predsjedništvu BiH: „Situacija se smirila zahvaljujući američkoj diplomaciji, vraćen je ustavni poredak, a novu kooperativnost RS-a građani BiH trebaju iskoristiti za zajedničko europsko djelovanje.“

Kako do novca

Na telefonskoj sjednici Vijeća ministara BiH usvojena je Reformska agenda – dokument koji BiH treba kako bi pristupila sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Europske unije.

Iako su to ranije odbijali, za usvajanje ovog dokumenta glasali su SNSD-ovi ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac, javlja Klix.ba.

Ovaj dokument sada treba prihvatiti Europska komisija. BiH je već izgubila 108 milijuna eura kada su probijeni raniji rokovi Bruxellesa.

Plan rasta za Zapadni Balkan je program Europske unije kojim je odvojeno šest milijardi eura za države kandidate za članstvo u EU. Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo još su prije godinu dana poslale svoje dokumente te dobivaju novac iz Plana rasta. Iako je BiH trebala dobiti milijardu eura iz ovog projekta, zbog ranijeg oduzimanja sredstava će zemlja imati pristup nešto manjem iznosu – oko 900 milijuna eura, ako ovaj dokument prihvati Europska komisija.