Uoči početka UN-ove konferencije o zaštiti klime u Peruu u jednom izvještaju stručnjaka svjetske organizacije upozorava se kako Zemlji prijete klimatske promjene koje će biti nepovratne. Promjena klime tako može imati "ozbiljne i dalekosežne posljedice za čovjeka i cijele ekološke sustave". Još uvijek ima vremena da se smanjenjem ispuštanja štetnih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida, spriječi najgore. To je zaključak izvještaja kojeg su u nedjelju (2.11.) objavili stručnjaci UN-a u Kopenhagenu.

Ovaj izvještaj nema nekih posebno novih informacija, ali način na koji je napisan ukazuje na hitnost djelovanja. On sažima i ujedinjuje zaključke iz ranije objavljenih izvještaja o dokazima o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama i preporukama šta treba činiti.

To je temelj na kojem počivaju pripreme svjetskih vlada za narednu Konferenciju o zaštiti klime koja će se održati u Peruu.

Potrebna hitna akcija

Izvještaj ne ostavlja ni traga sumnji u dokaze da zaista dolazi do zagrijavanja planeta koje je uzrokovano djelovanjem čovjeka, da sve to već sada ima opasne posljedice, ali ukazuje i na mogućnost da je trend povećanja temperature već sada nezaustavljiv.

Emisija štetnih plinova se mora brzo i bitno smanjiti da bi se povećanje temperature održalo u granicama ispod 2 stupnja Celzijevih, tvrde stručnjaci. Samo tako bi se spriječile ekstremne posljedice promjene klime poput oluja, kiša, suša i porasta razine mora.

Ovaj izvještaj ukazuje i na to da takve promjene dovode i do oružanih sukoba te povećanja broja izbjeglica. One ugrožavaju žetve i proizvodnju hrane. Ukazuje se na još jednu odlučujuću promjenu ekološkog sustava: oceani postaju sve "kiseliji" jer akumuliraju sve više ugljičnog dioksida iz zraka. To ugrožava život vodenih bića. Prema nekim scenarijima, ukoliko se ne smanji ispuštanje štetnih plinova, do kraja ovog stoljeća bi prosječna temperatura na Zemlji mogla porasti i do 4 stupnja Celzijevih.

Politički interesi utjecali na sadržaj izvještaja?

Prije nego što je ovaj izvještaj objavljen predstavnici pojedinih vlada su tražili da ga "pročešljaju". Vlade su pokušale utjecati na izbor riječi koje se koriste kako bi ojačale svoje pozicije u pregovorima. Podneseno je više od 2.000 komentara na prvi nacrt izvještaja.

EU je tražio da se u izvještaju preciznije navedu posljedice klimatskih pregovora kako bi to poslužilo kao osnova za pregovore onih koji donose odluke na političkoj razini. Zajedno sa SAD-om, Unija je zahtijevala da se u izvještaju naglasi kako će posljedice budućih klimatskih promjena jače pogoditi i bogate zemlje.

SAD je tražio i da ovaj dokument bude jasan i onima koji se ne razumiju previše u klimatske promjene. Stručnjaci tvrde da je upravo za države gdje postoji velika sumnja u istinitost navoda o tim promjenama bitno da se kroz grafike prikažu posljedice koje bi nastale ukoliko ne dođe do hitnog djelovanja.

Saudijska Arabija je tražila da se u izvještaju spomene i da se rast prosječne temperature zraka u godinama nakon 1998. odvija nešto sporije nego ranije. Ova zemlja je poznata po tome što ublažava tvrdnje o mogućim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena. Najveći proizvođač nafte na svijetu je htio da se u nalaz stručnjaka uvrste i podaci o "negativnim" učincima mogućeg smanjenja utroška fosilnih goriva, poput financijskih gubitaka za države poput nje.

Posljedice za sudionike skupa u Peruu

Nevladine organizacije poput Greenpeacea, WWF-a i Germanwatcha smatraju da izvještaj pokazuje kako još uvijek nije kasno da se zaustave opasne promjene. One također vjeruju da je rok 2020. godina. Svijet do te godine mora "okrenuti prekidač" i početi u mnogo većoj mjeri trošiti obnovljive energije, moraju se ostvariti uštede u potrošnji i zaustaviti sječa šuma.

"Ako se nastavimo ponašati kao do sada, onda će nam u narednom desetljeću izmaći mogućnost da se ograniči porast temperature", upozorio je glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon. Njegova nazočnost prilikom objavljivanja izvještaja naglašava koliku važnost tome pridaje UN.

Naredna Konferencija o zaštiti klime koja će se održati u Peruu trebala bi biti temelj da se u Parizu 2015. potpiše novi sporazum koji će naslijediti Protokol iz Kyota. Rasprava oko toga koje će se rečenice pojaviti u ovom izvještaju pokazuje da put do novog sporazuma neće biti lak.

Nekoliko podataka iz izvještaja:

- prosječna temepratura na Zemlji je od 1880. do 2012. godine porasla za 0,85 stepnjeva Celzijevih

- vjerojatnost da je to posljedica djelovanja čovjeka iznosi od 95 do 100 posto

- oceani su do sada akumulirali oko 30 posto ugljičnog dioksida kojeg je u atmosferu izbacilo čovječanstvo i tako je njihov stupanj "kiselosti" porastao za 26 posto u odnosu na doba prije industrijske revolucije

- skoro svi glečeri svijeta se tope

- koncentracija ugljičnog dioksida i metana je najveća u proteklih 800.000 godina

- za očekivati je da sve duže traju suše te da pojedine regije sve češće budu pogođene katastrofalnim poplavama

- da bi se ograničilo zagrijavanje atomosfere na dva stupnja Celzijeva potrebno je do 2050. smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 40 do 70 posto u odnosu na razinu iz 2010. godine