Ruski predsjednik Vladimir Putin neće putovati u Istanbul na pregovore o okončanjurata protiv Ukrajine, priopćeno je iz Kremlja. Umjesto njega, rusko izaslanstvo predvodit će njegov savjetnik Vladimir Medinski, koji je nekada bio ministar kulture i smatra se politički "lakim igračem".

Medinski je već sudjelovao u pregovorima o okončanju rata 2022. godine, također u Turskoj, koji su tada završili bez rezultata. I to nisu bili jedini pokušaji. Nakon što je Rusija 2014. nezakonito anektirala Krim, Ukrajina, njezini europski saveznici i Sjedinjene Američke Države već više od desetljeća pokreću inicijative za rješavanje krize – zasad bez uspjeha.

Koji je najnoviji prijedlog za primirje?

Sada je Putin predložio novu rundu pregovora o prekidu vatre ovog četvrtka, 15. svibnja u Istanbulu. Njegova najava uslijedila je istodobno s novim napadom dronovima na Kijev, koji je Rusija izvela nakon isteka jednostrano proglašenog trodnevnog "primirja".

Europski čelnici odbacivali su ideju o izravnim razgovorima, ako se prethodno ne dogovori bezuvjetni prekid vatre između Rusije i Ukrajine. Taj je stav zastupao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, no u međuvremenu je izjavio da je spreman na susret s Putinom u Istanbulu i bez tog preduvjeta.

Najnoviji događaji rezultat su višemjesečnih pregovora između SAD-a i Ukrajine te, odvojeno, između američkih i ruskih diplomata. Prije nego što je izabran za predsjednika SAD-a, Donald Trump obećao je da će okončati sukob između Rusije i Ukrajine već prvog dana svog mandata. Iako se to nije dogodilo, njegova administracija više je puta pokušala posredovati u postizanju dogovora o okončanju rata – i to bez ravnopravnog uključivanja europskih partnera. Sam Trump je izjavljivao da je spreman doći u Istanbul, ako tamo budu i predsjednici Rusije i Ukrajine – do čega sada ipak neće doći.

Povijest prekršenih primirja

Od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, nikada nije postignuto trajno primirje. Ipak, postignuto je nekoliko kratkoročnih dogovora. Obje strane više su puta optuživale jedna drugu za kršenje tih sporazuma. Čak su i primirja koja je proglasila samo jedna strana bila prekršena.

Kao agresor u tom sukobu, Rusija je prekršila i više sporazuma koji su trebali jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Budimpeštanski memorandum i Sporazum o prijateljstvu iz 1997.

Budimpeštanski memorandum je sporazum između Rusije i Ukrajine zaključen 5. prosinca 1994. godine, koji su potpisale i SAD i Velika Britanija.

Memorandum je stupio na snagu nakon što je Ukrajina pristala predati Rusiji svoje nuklearno oružje naslijeđeno od SSSR-a. Zauzvrat, Rusija, SAD i Velika Britanija obvezale su se da će "poštovati neovisnost, suverenitet i postojeće granice Ukrajine" te "suzdržati se od prijetnji ili uporabe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti Ukrajine".

To nije jedini sporazum koji je trebao štititi Ukrajinu. Sporazum o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu iz 1997. godine između Rusije i Ukrajine obvezuje obje strane na "međusobno poštovanje i povjerenje te poštivanje teritorijalnog integriteta druge strane".

Iako ta dva dokumenta nisu sporazumi o primirju, njihov je cilj bio spriječiti sukobe između dviju država. Aneksijom Krima 2014. godine, kao i invazijom i kontinuiranim napadima na ukrajinski teritorij od 2022. godine, Rusija je višestruko prekršila svoje obveze iz tih sporazuma.

Sporazumi iz Minska

Dva sporazuma, oba potpisana u Bjelorusiji, savezniku Rusije, i podržana od strane europskih sila, nisu bila dovoljna da osiguraju mir.

Sporazumi nazvani po bjeloruskoj prijestolnici sklopljeni su 5. rujna 2014. ("Minsk I") i 12. veljače 2015. godine ("Minsk II"). Minsk I sadržavao je dvanaest točaka za deeskalaciju sukoba u istočnoj Ukrajini, koji je izbio u veljači te godine, ali je propao unutar nekoliko dana.

Potpisivanjem Minskog sporazuma II, Ukrajina, Rusija, separatističke snage u Donjeckoj i Luganskoj oblasti te Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) dogovorili su se o 13 točaka, među kojima je prva bila trenutačno primirje. Međutim, samo nekoliko sati nakon stupanja primirja na snagu u ponoć, obje strane međusobno su se optuživale za njegovo kršenje.

Eskalacija 2022. godine i kršenje primirja

Od ruske invazije 24. veljače 2022. godine, više su puta dogovoreni kratkotrajni prekidi vatre – i svaki put prekršeni.

* 6. ožujka 2022.: Kratkoročni humanitarni prekid vatre nakon početka ruske invazije propao je zbog izvješća o granatiranju grada Mariupolja.

* 8. ožujka 2022.: Pokušaji uspostavljanja humanitarnih koridora za evakuaciju u Mariupolju doveli su do optužbi da ruske snage sprječavaju civile da pobjegnu.

* 7. siječnja 2023.: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom pravoslavnog Božića. Nekoliko sati nakon početka primirja, ukrajinske vlasti izvješćuju da je rusko granatiranje nastavljeno, dok ruski državni mediji izvješćuju o napadima dronovima na njihove položaje.

* 18. ožujka 2025.: Tijekom razgovora između SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji, nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina, dogovoreno je 30-dnevno primirje za "energetiku i infrastrukturu". Zelenski se složio s djelomičnim prekidom vatre sukladno tim razgovorima. Međutim, samo nekoliko dana kasnije, obje strane međusobno se optužuju za nepoštivanje dogovora.

* 25. ožujka 2025.: U pregovorima pod vodstvom SAD-a, Ukrajina i Rusija su se dogovorile da se međusobno ne napadaju u Crnom moru, kojim prolaze važne brodske rute.

* 19. travnja 2025.: Putin proglašava "Uskrsni mir" od 18:00 sati 19. travnja do ponoći 21. travnja, navodno iz humanitarnih razloga. Ukrajina izražava sumnju, a Zelenski najavljuje nastavak napada dronovima. Kasnije je optužio Rusiju da je počinila tisuće kršenja primirja tijekom planiranog prekida vatre.

* 10. svibnja 2025.: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom 80. obljetnice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Međutim, Ukrajina ponovno optužuje Rusiju da je prekršila vlastito primirje – i to 734 puta.