Izvještajem o obrazovanju za 2012. godinu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) obuhvatila je sasvim novi indikator mjerenja, kojim se utvrđuje i uspoređuje kvaliteta sustava obrazovanja. Taj indikator zove se „međugeneracijska obrazovna mobilnost“. Da bi se taj pojam razumio, trebalo bi pogledati što kažu brojke. Na primjer, u Njemačkoj 20 posto „novoodraslih građana“ ima bolje obrazovanje od svojih roditelja, a 22 posto lošije. Te vrijednosti su niže od prosjeka zemalja članica OECD-a, koji je na razini od 37 posto (bolje) i 13 posto (lošije).

Brojke koje proizlaze iz ovogodišnjeg Izvještaja o obrazovanju za državnu tajnicu u Saveznom ministarstvu obrazovanja Corneliu Quennet-Thielen nisu prihvatljive. „Nacionalni izvještaj o obrazovanju nudi neke druge brojke“, kaže državna tajnica. U tom izvještaju se govori o 40 posto bolje obrazovane djece i 13 posto lošije. Međutim, mnogo kompleksnije pitanje na kojem u Berlinu inzistiraju glasi: je li jedan školovani optičar zbog svoga obrazovanja manje vrijedan nego jedan akademičar?

Studira za frizera?

I na osnovi kvote koja govori o broju novih studenata, bilo da je riječ o fakultetima ili višim školama, Njemačka je ispod prosjeka OECD-zemalja, koji je na razini od 61 posto. U Njemačkoj se govori o svega 42 posto, a na začelju te liste su Australija, Island i Portugal.

Spor oko zaključaka izvještaja OECD-a, u kojem se tzv. „akademska kvota“ u Njemačkoj umanjuje, nije ništa novo. Quennet-Thielen smatra da toj organizaciji nedostaje razumijevanje za dvostruki obrazovni sustav u Njemačkoj. Ne mogu se samo završena gimnazija i studij smatrati dobrim obrazovanjem. „OECD na to gleda drugačije. Samim tim njihova kritika nije na mjestu, jer se stalno ponavlja.“

Zanimanje za njemački školski sustav iz južne Europe i zemalja u razvoju raste pa njemačka obrazovna politika ne može biti tako pogrešna, kaže Quennet-Thielen. Osim toga studij je od zemlje do zemlje različit. U Velikoj Britaniji se može studirati za frizera. Je li to usporedivo s nekim njemačkim akademičarem, pita Quennet-Thielen.

Statistika pokazuje poboljšanje stanja u Njemačkoj. Jer, 2000. godine je u Njemačkoj svaki treći srednjoškolac upisivao studij, a 2011. svaki drugi. Ništa manje zanimljivi su podaci i o broju nezaposlenih među mladima, koji je u padu, tvrdi državna tajnica Quennet-Thielen. Naime, Njemačka je od lipnja ove godine i službeno zemlja Europske unije s najmanjim brojem nezaposlenih mladih ispod 25 godina - sa 7,9 posto.