Voda je i vitalni resurs i smrtonosna prijetnja. U poplavi u zapadnoj Njemačkoj, ta dva aspekta su usko povezana: U nekim posebno pogođenim područjima oblasti Eifel pitke vode nema dovoljno jer su oštećeni pogoni za vodoopskrbu. Okrug Euskirchen savjetovao je stanovnicima da prokuhavaju vodu iz pipe, koja je inače sigurna za piće, zbog oštećenja cjevovoda i zagađenja vode.

U Njemačkoj je nadležnost za pitku vodu i otpadne vode u rukama općina. Neke od njih osnovale su udruge za posebne namjene kako bi mogli raditi efikasnije: na primjer, općine u poplavama pogođenom okrugu Euskirchen i druga područja uz njemačko-nizozemsku granicu organizirane su u Udrugu za opskrbu vodom Eifel-Rur.

Opskrbljivači vodom suočeni s dvije krajnosti

U pravilu, oni raspolažu s dovoljno vode za privatna domaćinstva i industriju: u Njemačkoj se tu uzima dugoročni prosjek od 188 milijardi kubičnih metara vode. To se kalkulira kao tzv. zaliha vode, što odgovara otprilike dvostrukoj količini vode Ženevskog jezera. Prema Njemačkom saveznom zavodu za statistiku, 13,5 posto ukupne količine vode upotrijebljeno je 2016. godine ne za javnu vodoopskrbu, nego za industriju, poljoprivredu ili elektrane kojima je potrebna rashladna voda.

Godišnja eksploatacija do 20 posto vodenog potencijala smatra se neproblematičnom.  Međutim, vodeni resursi su od 2011. godine kontinuirano ispod vodenih zaliha. U 2018. godini samo je 119 milijardi kubičnih metara vode bilo dostupno u vidu obnovljivog resursa. Nakon tri posebno vruća i suha ljeta, stručnjaci su u siječnju upozorili na suše, koje će biti vrlo rasprostranjene.

Barem kratkoročno će se kompanije i udruge za vodoopskrbu morati boriti s drugom krajnošću: brane, u kojima je nizak vodostaj odavno problem, sada su toliko napunjene vodom da bi moglo doći do njihovog pucanja. Na brani Steinbach u okrugu Euskirchen situacija je početkom i dalje bila napeta. Sela ispod porozne brane su evakuirana, a odvod vode koja opterećuje i vrši pritisak na zidove brane, bio je sporiji od planiranog.

Zaštita od poplave - dijelom stvar države

Jedna EU-direktiva već desetak godina obavezuje države članice da se brinu i upravljaju rizicima od poplava. U Njemačkoj je to u osnovi odgovornost pokrajina. Na primjer, Porajnje-Falačka, koja je sada posebno pogođena, priprema procjene rizika, planira i gradi zaštitne sustave poput nasipa na „vodama prvog reda", odnosno plovnim putevima velikih i važnih rijeka poput Rajne i Mosela. Savezna agencija za zaštitu okoliša nedavno je ocijenila djelotvornim nadregionalne mjere na najvažnijim njemačkim rijekama. Ali, vodostaj Rajne nije prouzročio nikakve probleme u trenutnoj katastrofi na zapadu Njemačke.

Rijeke Ahr i Kyll u Porajnju-Falačkoj i Erft u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, čije je izlijevanje nanijelo najveću štetu u sadašnjim poplavama, ubrajaju se međutim u vode drugog reda; ovdje su općine odgovorne za zaštitu od poplava. U Porajnju-Falačkoj pokrajina plaća do 90 posto troškova za zaštitu od poplava i obilnih kiša. Prema riječima premijerke Malu Dreyer, u dolinu Ahra uloženo je 16 milijuna eura. U Sjevernoj Rajni Vestfaliji postoji Fond za financiranje takvih općinskih projekata; u 2018. godini u njemu je bilo 66 milijuna eura.

Klimatske promjene

Obje ekstremne situacije - previše ili premalo vode - sve češće će pogađati Njemačku s obzirom na klimatske promjene. Kako bi odgovorila na ovaj izazov, savezna ministrica okoliša Svenja Schulze naručila je izradu nacionalne strategija za vode. Između ostalog, cilj je učiniti vode čistijim i zdravijim, obnoviti upravljanje vodama i boriti se protiv nestašice vode. Jedna od ideja je uvođenje "pametnih" tarifa za vodu, koje čine jeftinijom upotrebu vode u doba dana kada je mala potražnja; hijerarhije upotrebe trebale bi razjasniti "kome je prije svega dozvoljeno koristiti vodu u slučaju regionalne nestašice vode".

Plan predviđa investicije od oko milijardu eura do 2030. godine, ali buduća savezna vlada mora o tome donijeti obavezujuću odluku. Političari oporbene stranke Zeleni su ovu strategiju nazvali "beskorisnom ako na kraju izostane njena realizacija".

Strategija također uključuje ključni pojam "grada-spužve". Cilj je da gradovi u budućnosti imaju dovoljno zelenih površina, koji mogu apsorbirati vodu, koja će potom otjecati u podzemne vode. Ideja je i da se jake padavine preko rijeka ne slijevaju nekontrolirano u more. Pod dojmom trenutne katastrofe s poplavama, krovna Udruga za upravljanje energijom i vodama (BDEW) već je upozorila da se betoniranje unutarnjeg jezgra gradova mora smanjiti, a preostali izvori pitke vode zaštititi od onečišćenja. Izvršni direktor BDEW Martin Weyand upozorio je: „Naše resurse pitke vode ne smijemo tako lakomisleno stavljati na kocku."