U europskim obavještajnim službama kruži informacija kako je moguće da određeni krugovi ruske elite pripremaju zavjeru protiv Putina. Posebno je zanimljiva uloga Putinovog bivšeg ministra obrane Sergeja Šojgua, čije bivše najbliže suradnike Putinov režim sustavno trpa u zatvor.

Neovisno o tim nagađanjima Kremlj je drastično pojačao sigurnosne mjere oko predsjednika Vladimira Putina zbog mogućnosti atentata i državnog udara. Tu informaciju jedne europske obavještajne službe prenijeli su ruski istraživački portal Important Stories, kao i CNN i Financial Times.

No o tim informacijama među analitičarima postoje oprečna mišljenja: jedni smatraju da je takav scenarij u Rusiji uvijek moguć, bezbroj je primjera urote protiv vladara iz povijesti te zemlje. Povrh toga su tu i uspješne operacije ukrajinskih obavještajnih službi unutar i izvan Rusije. Drugi pak upozoravaju kako se o pripremama za urotu ne saznaje iz medija: to lako može biti Putinova dvostruka igra i razlog za još jednu čistku unutar ruske elite. I za to ima bezbroj primjera iz povijesti te zemlje.

No ono u čemu se svi slažu jest: Putin je zabrinut za vlastitu sigurnost. Jednako tako raste napetosti unutar elite, među ostalim zbog gospodarskih problema i pritiska sigurnosnih službi na tehnokrate.

Koja je uloga Šojgua?

U obavještajnom izvješću se kao „potencijalni destabilizirajući čimbenik“ konkretno spominje bivši ruski ministar za izvanredna stanja i obranu, a sadašnji tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu. Njegov utjecaj neosporno pada, ali bi i dalje mogao predstavljati mogući rizik za Putinov režim, smatra Roman Anin iz Important Stories, neovisnog ruskog istraživačkog medija sa sjedištem u Rigi. On primjećuje „sve izraženije napetosti među sigurnosnim službama“ u Rusiji, vide se i „sukobi klanova". Vlastodržac u Rusiji tradicionalno vodi politiku "podijeli pa vladaj", ali uloga Putina kao posrednika je trenutno bitno slabija.

„Godinama je Šojgu bio vođa iznimno moćnog klana. Kao ministar obrane i čelnik Ministarstva za izvanredna stanja uspio je okupiti velik broj ljudi pod svojim zapovjedništvom i uključiti ih u mrežu korupcije. To je u osnovi nešto poput mafijaške omerte", objašnjava Anin u razgovoru za DW.

U zatvor jedan za drugim...

Šojgu i Putin su stari osobni prijatelji: zajedno su provodili odmore, ima fotografija gdje zajedno pecaju ribe i sakupljaju gljive. Putin je svog prijatelja najprije postavio za ministra za izvanredna stanja. On je na toj dužnosti bio 12 godina, a 2012. je Putin ovog građevinskog inženjera bez karijere u vojsci postavio za ministra obrane. No usred rata protiv Ukrajine Putin ga 2024. smjenjuje i na njegovo mjesto postavlja Andreja Belousova.

Prva tumačenja te smjene je bio kroničan vojni neuspjeh pohoda protiv Ukrajine, ali očito je razloga bilo više. Jer već čitav niz njegovih zamjenika se nalazi u zatvoru, tako da Šojgu mora strahovati da bi ga mogla zadesiti ista sudbina, kaže Anin. Progon suradnika traje i dalje: u ožujku je uhićen i bivši zamjenik ministra obrane Ruslan Talikov koji je optužen za "osnivanje zločinačke organizacije" koja je u razdoblju od 2017. do 2024. bila kriva za pronevjeru novca iz proračuna, a optužuje ih se i za korupciju. Timur Ivanov, uhićen 2024., u sličnom je postupku osuđen na 13 godina zatvora. Pavel Popov dobio je 19 godina. Još traje i kazneni postupak protiv Dmitrija Bulgakova, također bivšeg zamjenika Šojgua.

Ni Putin nije siguran

Već odavno je potpuno nemoguće da bilo tko priđe Putinu naoružan, no Putin svejedno ne može biti posve siguran od mogućeg atentata, na primjer bespilotnom letjelicom. Ovog travnja je anonimni ruski kanal na mreži Telegram VČK‑OGPU javio kako Kremlj strahuje od moguće prijetnje povezane s unutarnjim zbivanjima. Spominje se i mogući napadi dronovima i to iz same Moskve, a ne iz daljine. Velik problem je tradicionalna vojna parada na Crvenom trgu povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu: ruske službe su savjetovali da se ona potpuno otkaže, a i Putin je bio sklon toj odluci. Na koncu će ona biti održana, ali u bitno manjem opsegu.

I tako se pojačavaju mjere sigurnosti u Moskvi: u više četvrti ometaju se komunikacijske veze, u središtu grada raspoređuju se mobilni sustavi elektroničkog ratovanja, a još je stroži nadzor u samom Kremlju. I politologinja Jekaterina Šulman na društvenim mrežama tvrdi kako je taj manji mimohod posljedica straha od atentata, a ukazuje i da je Putin smanjio broj javnih nastupa: „Ako je sigurnost apsolutni prioritet, najsigurnije je uopće se nigdje ne pojavljivati.“

Politolog Abas Galjamov u razgovoru za DW podsjeća na čitav niz uspješnih atentata na ruske generale - što se pripisuje Ukrajincima, tako da se ni Putin više ne može osjećati sigurno: „Za Putina je sigurnost zato važnija od imidža."

Klanovi čekaju, ali Šojgu je slab...

Galjamov primjećuje da su sve veći sukobi unutar ruskih sigurnosnih službi i raznih klanova u vrhu Rusije, očito neki klanovi djeluju sve samostalnije i ne vidi se više toliki utjecaj i posredovanje Kremlja. Prema njegovu mišljenju, elite se zasad klone otvorenog sukoba i radije čekaju razvoj događaja kako bi se prilagodile promijenjenim okolnostima. Ali on je skeptičan prema ulozi Šojgua: smatra ga oslabljenom osobom bez potrebnih resursa i potpore. I Jekaterina Šulman napominje da ono što javljaju Financial Timesa i CNN‑a nije nekakva „zavjera koju predvodi Šojgu".

Britanski politolog i stručnjak za Rusiju Mark Galeotti je sasvim drugog mišljenja: izvješća o navodnoj uroti protiv Putina ocjenjuje kao „svjesnu dezinformaciju“. Po njegovu mišljenju, ona ne odražavaju stvarnu prijetnju. U komentaru za britanski tjednik The Spectator upućuje na „iznenadni val informacija" koje „sumnjivo nalikuju psihološkoj operaciji". Cilj im je, kaže, „potaknuti paranoju unutar ruske elite", a ne ponuditi „ozbiljnu procjenu". Prema Galeottiju, Sergeju Šojguu nedostaju autoritet i povjerenje unutar vrha vlasti da bi mogao provesti državni udar.

Složena mreža utjecajnih skupina

Vladajuće elite nisu jedinstvena skupina sa zajedničkim interesima, objašnjava bivša zaposlenica ruske središnje banke Aleksandra Prokopenko na YouTube-kanalu Carnegie Politika. To je razlog zbog kojeg dosad nije bilo ozbiljnih pokušaja državnog udara. Iznimka je bila pobuna osnivača plaćeničke skupine Wagner, Jevgenija Prigožina u lipnju 2023.

Putinov sustav vlasti opisuje kao piramide izgrađene oko pojedinih pokrovitelja, povezane s raspodjelom resursa i pristupom procesima donošenja odluka. U takvom modelu ne postoji zajedničko koordinacijsko središte, a time ni preduvjet za kolektivno djelovanje. Dokle god predstavnici tog sustava od Putina dobivaju više nego što bi mogli dobiti bez njega nema poticaja za otvoreni sukob, zaključuje Prokopenko.

Ne isključuje mogućnost promjene ako se resursi unutar sustava počnu smanjivati. Zbog rata i sankcija taj je „kolač“ već manji, a raspodjeljuje se u korist vojske i s njom povezanih industrija. To pojačava natjecanje među utjecajnim skupinama i potkopava stabilnost postojeće koalicije. Istodobno, kaže Prokopenko, različite skupine unutar sustava nastoje skrenuti Putinovu pozornost na vlastite interese.

Ona to ne opisuje kao borbu za promjenu smjera politike, nego ponajprije kao borbu za pristup resursima i za mjesto u središtu odlučivanja. Prema njezinu mišljenju, Putinu odgovara postojeća nejasnoća pravila jer razjedinjuje elite, prisiljava ih na dokazivanje lojalnosti i podsjeća ih da vlasnička prava u Rusiji ne ovise o zakonu, nego o političkoj volji Kremlja.