Cijepiti djecu protiv koronavirusa ili ne? To si pitanje desetogodišnja Maja uopće nije postavila. Ona je jednostavno bila sretna da se našla među prvim osobama u svojoj starosnoj skupini koje su dobile cjepivo BioNTech/Pfizer. „Prva stvar koju ću vjerojatno napraviti je da ću pozvati sve moje prijatelje da prenoće kod mene. Bit će to odličan party“, raduje se Maja.

Ona je naime sudjelovala u studiji provedenoj u SAD-u, a upravo to bi istraživanje moglo omogućiti izdavanje dozvole za korištenje mRNA-cjepiva BioNTech/Pfizer i kod djece mlađe od 12 godina.

Nadležna agencija FDA (Food and Drug Administration), u utorak (26.10.) će predstaviti rezultate studije i možda objaviti da po hitnom postupku izdaje dozvolu za to cjepivo.

Visoka učinkovitost

2.268 djece stare između pet i jedanaest godina je dobilo cjepivo, i otprilike isti broj djece je primio placebo. Proizvođač BioNTech/Pfizer je nakon provedene studije bio optimističan oko toga da je cjepivo u prilagođenoj dozi sigurno i djelotvorno za tu dobnu skupinu. Djeca su dobila otprilike trećinu količine cjepiva koju primaju odrasli ljudi. Do sada je dozvola za korištenje cjepiva bila izdana samo za osobe starije od 12 godina. 

BioNTech/Pfizer je zahtjev za odobravanjem cjepiva podnio kod FDA, ali i kod Europske agencije za lijekove (EMA), koja je najavila da će odluku o tome donijeti u idućim mjesecima. U ostalim dijelovima svijeta u tijeku su još neki drugi postupci odobravanja cjepiva. Na proizvodnji cjepiva za djecu rade i drugi proizvođači poput AstraZenece, Novavaxa ili tvrtka Johnson&Johnson.

Cijepiti ili čekati?

"Ja sam apsolutno za to da se cijepi djecu mlađu od 12 godina", kaže Kawsar Talaat u intervjuu za DW. Ova profesorica predaje na Odjelu za međunarodno zdravlje pri John Hopkins Bloomberg School of Public Health u američkom Baltimoreu, u saveznoj državi Maryland. "Jedini put za izlazak iz ove pandemije je cijepiti što je moguće više ljudi", kaže ona i dodaje da to vrijedi za sve dobne skupine.

Pedijatar Jakob Armann je nešto suzdržaniji u razgovoru za DW: "Djeca koja od ranije pate od nekih oboljenja, koja na primjer imaju trisomiju-21, njih bi trebalo cijepiti", kaže nam specijalist za infekcijska oboljenja i intenzivnu medicinu na Klinici za dječje bolesti Sveučilišta u Dresdenu. Kod zdravog djeteta on bi ipak pričekao dok na raspolaganju ne bude više podataka, odnosno kada bude sigurno da se ne pojavljuju i neke rijetke nuspojave.

Znamo li dovoljno?

Armann smatra da je broj ispitanika u studiji kojom se cilja na izdavanje dozvole za korištenje cjepiva ipak premali da bi se već sad počelo s masovnom kampanjom cijepljenja.

Pogotovo naglašava činjenicu da je među cijepljenim muškim osobama mlađe dobi nakon druge doze mRNA cjepiva u pojedinim slučajevima zabilježena upala srčanog mišića. Ti su slučajevi uglavnom prošli bez posljedica, uočeni su jako rijetko, ali pogotovo zbog toga je provedena studija za djecu staru između pet i jedanaest godina s 2.268 ispitanika premala, tvrdi on.

Imunosni sustav kod djece

Još jedan argument koji ide u prilog tezi da bi se trebalo biti oprezno s početkom cijepljenja kod mlađe djece: ona djeca koja su se inficirala virusom, samo su u rijetkim slučajevima imala teži tijek bolesti. Infekcija uglavnom „prođe“ u obliku lagane prehlade.

"Naš imunosni sustav treba receptore koji prepoznaju određene obrasce, kako bi se već unaprijed obranio od neke virusne infekcije. Ti receptori se brinu za to da naše tijelo producira interferon. A to je prva linija obrane protiv virusa”, objašnjava Roland Eils za DW. On je voditelj odjela za digitalno zdravlje na berlinskom Institute of Health Sveučilišne klinike Charité: "Otkrili smo da djeca puno učinkovitije prepoznaju taj obrazac nego odrasli ljudi, te da onda pokrenu i svoj imunosni sustav.”

Školska nastava kao rizik

Eils ipak, za razliku od svog kolege Armanna, ne smatra da treba biti posebno suzdržan po pitanju cijepljenja mlađe djece. Iako je u većini slučajeva tijek bolesti kod djece blag, ona mogu inficirati druge ljude, argumentira naš sugovornik.

A trenutna situacija u Njemačkoj to pokazuje na vrlo jasan način: opća stopa incidencije se kreće (ovisno od okruga) između 20 i 90 novih zabilježenih infekcija na 100 tisuća stanovnika u posljednjih sedam dana, i ona raste relativno lagano. No istovremeno sve više škola postaju mjesta s velikim brojem infekcija, odnosno takozvane „superspreader-lokacije“.

U školama na relativno malom prostoru sjedi puno necijepljene djece. U nekim njemačkim okruzima stopa incidencije među djecom i mladima u međuvremenu je veća od 500.

Prijete teži oblici oboljenja

"I djeca mlađa od 12 godina mogu oboljeti od težeg oblika COVIDA-19, pa taman da se radi o jednom djetetu među njih 5.000“, upozorava medicinar Eils. Ne bi se trebale podcijeniti individualne opasnosti za najmlađe među nama, kaže on: „U Njemačkoj imamo skoro osam milijuna djece mlađe od 12 godina. Kod delta-soja moramo računati i s mogućnošću da ćemo se kad-tad svi inficirati.“ A ako uskoro većina te djece ne bude cijepljena, na intenzivnim odjelima, samo u Njemačkoj, mogli bi završiti i do 1.600 djece, napominje naš sugovornik.

"Iako u bolnici ne završi podjednak udio inficirane djece kao što je to slučaj kod odraslih, i djeca se inficiraju“, rezimira Kawsar Talaat: „Ona prenose COVID. Neki će završiti u bolnici, a i oni mogu razviti Long-COVID“, upozorava profesorica iz Baltimorea.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu