Zakonodavne vlasti moraju odmah poduzeti mjere kako bi zaštitili osobe s invaliditetom u slučaju trijaže uzrokovane pandemijom, odnosno medicinske metode po kojoj se u hitnim slučajevima odlučuje tko će se prvi liječiti. Tako je odlučio Savezni ustavni sud Njemačke te time uvažio ustavnu tužbu više osoba sa invaliditetom. Prema odluci suda, zakonodavna vlast je dužna djelovati kako bi tim osobama omogućila zajamčeno pravo na život. To pravo je povrijeđeno, jer nisu poduzete odgovarajuće mjere opreza.

Bez konkretnih zahtjeva o propisima

Prema viđenju Saveznog ustavnog suda, osobe s određenim ranijim oboljenjima i drugim oštećenjima posebno su ugrožene tokom pandemije koronavirusa. Ako u odjelima intenzivne njege, kako je navedeno, nema dovoljno kreveta i respiratora, postoji opasnost da te osobe neće biti liječene. Zbog toga zakonodavna vlast, istaknuto je u odluci suda, mora donijeti propise kako bi osobe s invaliditetom bile bolje zaštićene.

Neustavno je, smatraju suci, to što zakonodavac tako nešto do sada nije uradio. Ustavni suci se pozivaju, između ostalog, na članak 3, paragraf 3, točku 2 njemačkog Temeljnog zakona (Ustava Njemačke). Prema tim odredbama nije dozvoljeno da se osobe s invaliditetom nađu u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale.

No Savezni ustavni sud nije formulirao nikakve posebne smjernice o tome kako bi ti propisi mogli izgledati. Zakonodavna vlast, kako je istaknuto, pri njihovom donošenju ima širok prostor za procjenu, evaluaciju i dizajn. Međutim, kako je navedeno, mora se uzeti u obzir činjenica da se liječnici pri donošenju takozvanih trijažnih odluka nalaze u ekstremnoj situaciji i moraju brzo odlučiti tko će biti liječen, a tko ne.

Dosadašnje preporuke nisu pravno obavezujuće

Ustavne tužbe podnijelo je devet osoba s invaliditetom i kroničnim oboljenjima. One su strahovale da bi liječnici mogli odustati od njihovog liječenja ako ne postoje zakonski propisi.

Njemačko interdisciplinarno udruženje za intenzivnu njegu i hitnu medicinsku pomoć (DIVI), zajedno s drugim stručnim udruženjima, već je izradilo "Kliničko-etičke preporuke". Tužiteljice i tužitelji su međutim sa zabrinutošću gledali na kriterije koji su u tom dokumentu navedeni, jer u njemu igraju ulogu i slabost pacijenta i dodatne već postojeće bolesti.

Savezni ustavni sud je objasnio da preporuke DIVI-ja nisu pravno obavezujuće i "nisu sinonim za medicinski standard u strukovnom pravu". Također, ukazano je i na moguće rizike pri procjeni i donošenju odluka, koji bi mogli proizaći iz tih preporuka. Mora se, kako je navedeno u presudi, osigurati "da se odluka donosi isključivo na osnovu trenutne i kratkoročne vjerojatnoće preživljavanja".

fs/kh/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu