Kratko prije prvog planiranog slijetanja na Mjesec je indijska svemirska agencija ISRO prema vlastitim navodima izgubila kontakt sa svojom letjelicom "Vikram". Samo 2,1 kilometar je sondu, kako se navodi, dijelio od površine Mjeseca. Do te razdaljine je sve bilo normalno, naveo je šef ISRO-a Kailasavadivoo Sivan. "Podatke sada analiziramo", poručio je on.

Indija je ovom misijom pokušala postati četvrta država na svijetu koja je htjela s jednom letjelicom sletjeti na Zemljin satelit. Prije Indije su to uspješno 1960-ih godinaučinile Sjedinjene Američke Države i tadašnji Sovjetski Savez te početkom ove godine Kina. Sovjetskom Savezu je sa sondom "Luna 9" 1966. pošlo za rukom da sleti na Mjesec, a povijest su ispisali i Amerikanci kad su 1969. u okviru misije "Apollo 11" uspješno poslali čovjeka na Mjesec. Astronaut Neil Armstrong je bio prvi čovjek koji je nogom kročio na taj Zemljin satelit. Pratili su ga Buzz Aldrin i Michael Collins.

Interes za Mjesec je u desetljećima koja su uslijedila bio opao, da bi se ponovno probudio posebice proteklih godina. Tako se i Izrael uključio u tu utrku, ali je kao i Indija doživio neuspjeh. Izraelska sonda se prošlog proljeća srušila tijekom pokušaja slijetanja na Mjesec nakon što je došlo do tehničkih poteškoća.

Ali ni Amerikanci to polje ne žele prepustiti drugima. Sjedinjene Američke Države tako do 2024. žele ponoviti 1969. godinu i ponovno poslati svoje astronaute na Mjesec. A Kina u narednih deset godina namjerava izgraditi čak čitavu svemirsku postaju na Mjesecu.

Potraga za vodom na Mjesecu

Indijska raketa sa sondom "Vikram" je 22. srpnja ispaljena u svemir iz svemirske luke Satish Dhawan u južnoindijskoj saveznoj zemlji Andhra Pradesh. Slijetanje je bilo planirano na južnom polu Mjeseca. Upravo proces slijetanja je bio najteži dio bespilotne misije "Chandrayaan-2", kako je to istaknuo šef indijske svemirske agencije. Konkretan cilj te misije je bio kartiranje površine regije južnog pola Mjeseca, analiziranje tla i potraga za vodom. To sve je trebalo obaviti jedno svemirsko vozilo. Čitava misija je Indiju koštala 142 milijuna američkih dolara. Pritom se gledalo troškove držati niskima tako što su gotovo svi komponenti razvijeni u Indiji.

Upravo u regiji južnog pola Mjeseca je u siječnju 2019. godine bila sletjela i kineska sonda "Chang'e 4". Time je Kina postala treća država koja je uspješno provela jednu Mjesečevu misiju.

Prestižni projekt

Međutim, za Indiju ovo nije prvi put da kreće na put prema Mjesecu. Broj dva u nazivu aktualne misije ukazuje na to da je postojala i prva misija: "Chandrayaan-1". U okviru te prve misije je indijska Mjesečeva sonda 2008. obletjela Mjesec bez da je sletjela na njega. "Chandrayaan" na sanskrtu znači "Mjesečevo vozilo".

Za indijsku vladu je misija letenja na Mjesec prestižni projekt. Premijer Narendra Modi je svojoj zemlji zadao cilj do 2022. godine uspješno poslati svoje astronaute u svemir. "Nastavit ćemo naše putovanje", najavio je Modi nakon što je bilo jasno da je izgubljen kontakt s bespilotnom letjelicom. "Naša zemlje je ponosna na vas", poručio je znanstvenicima u svemirskom kontrolnom centru u kojemu je i sam pratio neuspješno slijetanje.