Od sedam kandidata za moguće cjepivo, koji se prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su od kineskih i dva od američkih poduzeća ili istraživačkih instituta.

Bijela kuća želi uložiti deset milijardi američkih dolara u testiranje, proizvodnju i kupovinu jednog ili više cjepiva. U sklopu takozvane "Operacije Warp Speed" bi do siječnja 2021. trebalo na raspolaganju stajati najmanje 300 milijuna doza cjepiva. U toj "operaciji" sudjeluje šest američkih farmaceutskih poduzeća i britansko-švedski koncern Astrazeneca.

Operaciju vodi američki general Gustave Perna u sklopu nadležnosti američkog ministarstva zdravstva. Tijekom saslušanja pred Senatom proteklog tjedna, Perna je rekao da su Sjedinjene Američke Države "spremne surađivati sa svakom zemljom koja pri razvoju cjepiva ili lijekova pruži informacije ili kooperaciju". Ali Kina ne pripada u to, jasno je poručio general.

Vijesti o uspjehu i upozorenja na opasnost od hakera

Farmaceutsko poduzeće Moderna iz Massachusettsa je već sredinom ožujka kao prvo poduzeće započelo s kliničkim studijama na probandima te objavilo preliminarne rezultate sredinom svibnja. Već sredinom srpnja bi se moglo započeti s proizvodnjom, navelo je to poduzeće.

Tjedan dana nakon tih vijesti o uspjehu poduzeća Moderna, američka obavještajna agencija FBI i američka agencija za internetsku sigurnost su upozorile na opasnost od hakerskih napada iz Pekinga s ciljem da se dođe do američkih istraživačkih rezultata koji imaju veze s cjepivom protiv koronavirusa. Senator Rick Perry je te optužbe ponovio u izjavi za britansku medijsku kuću BBC. Jedna glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova je na to reagirala ovako: "Neka, molim lijepo, pokaže dokaze za tvrdnju da Kina sabotira zapadna nastojanja razvijanja cjepiva. Ne mora se uopće stidjeti."

David Fidler iz američkog think-tanka Council on Foreign Relations je u izjavi za Deutsche Welle kazao da ne sumnja u to da "Kina i druge zemlje pokušavaju doći do informacija o aktivnostima američkih organizacija u svezi s pandemijom, među njima i do informacija o razvoju cjepiva." Ne bi ga ni iznenadilo, dodao je, ako i Sjedinjene Američke Države vrše cyber-špijunažu protiv kineskih istraživačkih aktivnosti.

"Rame uz rame s čitavim svijetom"

Kina, zemlja u kojoj se novi koronavirus najprije pojavio, još je u siječnju objavila informacije o genomu tog virusa. Ta zemlja razvijanje cjepiva predstavlja kao "odlučnu borbu" koju vodi "rame uz rame" s čitavim svijetom.

U ožujku je kinesko poduzeće CanSino u suradnji s kineskom Akademijom za vojne znanosti objavilo prve uspjehe pri testiranju svoga kandidata za cjepivo u prvoj fazi. 500 probanada u jednoj bolnici u Wuhanu u međuvremenu sudjeluje u testiranju u drugoj fazi. Proteklog tjedna je i poduzeće SinoVac objavilo pozitivne rezultate nakon probnog cijepljenja 743 probanda.

Chang Lung-Ji, voditelj laboratorija "Geno-Immune Medical Institute" u Shenzhenu, koji također radi na razvoju cjepiva, u izjavi za DW je rekao: "Zahvaljujući svojoj ekspertizi na području molekularne medicine bi Kina mogla prestići SAD u utrci za cjepivom protiv bolesti Covid-19." No Kina je, nastavio je, i dalje ovisna o uvoze visoke tehnologije po pitanju masovne proizvodnje cjepiva, zbog čega joj je potrebna pomoć iz inozemstva.

Solidarnost i vlastiti interesi

Tijekom jednog sastanka WHO-a u svibnju je kineski predsjednik Xi Jinping rekao da će njegova zemlja na raspolaganje staviti jedno cjepivo kao "globalno javno dobro". Time se Peking izdvaja od SAD-a koji se nije priključio WHO-ovoj rezoluciji u kojoj stoji da bi se cjepivo trebalo staviti na raspolaganje "fer i pravedno".

Voditelj američke zdravstvene ustanove "National Institutes of Health" koja je uključena u istraživanja oko cjepiva je rekao bi se svako razvijeno cjepivo trebalo staviti na raspolaganje onima kojima je ono najpotrebnije.

"Kako SAD, tako i Kina zasigurno znaju kako da djelotvorno i sigurno cjepivo stave tako na raspolaganje da ono služi njihovim nacionalnim interesima", ističe zdravstveno-politički stručnjak Fidler. A financijski slabijim zemljama je vjerojatno jasno da će pristup jednom kineskom ili američkom cjepivu biti povezan s političkim uvjetima, dodaje. Međutim, ovoj je prvi put, ističe Fidler, da se razvijanje jednog cjepiva protiv jedne pandemije povezuje s geopolitičkim promišljanjima. "Stoga je ishod ovoga otvoren", kaže Fidler.

"Fokus na Kini i SAD-u je promašen"

Kina i SAD, međutim, nisu jedine zemlje koje grozničavo tragaju za cjepivom. Osim toga, navedena dva velika suparnika ne surađuju, doduše, jedan s drugim, ali itekako s ostalim zemljama.

Oko 120 kandidata za cjepivo se aktualno testira u svijetu, pa tako i u Njemačkoj. Tvrtka Curevac iz Tübingena je tako započela s prvom fazom testiranja jednog cjepiva. Njemačka vlada je uložila 300 milijuna eura u to poduzeće nakon što je vlada SAD-a također bila iskazala interes za Curevac. "S obzirom na veliki broj projekata za razvoj cjepiva u različitim zemljama i na kontinentima, ne računamo s globalnim sukobima oko raspodjele", kaže Han Steutel, predsjednik Saveza istraživačkih farmaceutskih poduzeća u Njemačkoj (vfa) u razgovoru za DW. "Prije polazimo od toga da će se s cijepljenjem moći započeti više ili manje istovremeno u više zemalja."

Potrebno puno sudionika

Tako je, na primjer, kandidat za cjepivo britansko-švedskog farmaceutskog koncerna Astrazeneca razvijen u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu. Kliničke studije se provode u Brazilu. Za svrhu proizvodnje jedne milijarde doza cjepiva koje su namijenjene zemljama u razvoju taj koncern si je početkom lipnja osigurao usluge indijskog proizvođača Serum Institute of India. Već krajem 2020. bi 40 posto tih doza trebalo stajati na raspolaganju - uz pretpostavku da se cjepivo pokaže djelotvornim i sigurnim.

"Nije od posebne važnosti koje poduzeće ili javno-privatno partnerstvo će prvo dobiti dozvolu za proizvodnju cjepiva ili, pak, iz koje zemlje će ono stići", kaže Han Steutel iz farmaceutskog saveza vfa. Puno važnije je, po njegovim riječima, da dozvolu dobije više cjepiva i da se ona u dovoljnoj mjeri proizvedu u skorije vrijeme, jer samo tako će se, kaže, moći pokriti potražnja u čitavom svijetu.