Nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dolazi u utorak (3.3.) u službeni posjet BiH. Ona će u Sarajevu razgovarati s najvišim bosanskohercegovačkim predstavnicima. Tema je na pretek, od graničnih i trgovinskih pitanja, prolaska kroz Neum i korištenja luke Ploče, do položaja Hrvata u BiH. Analitičari su jedinstveni u ocjeni da je ovaj posjet vrlo važan i to iz više razloga. Novinar Pejo Gašparević posebno naglašava značaj odluke nove hrvatske predsjednice da svoj prvi službeni posjet realizira dolaskom u Sarajevo.

„To nam govori da na horizontu vanjskopolitičkih planova Kolinda Grabar-Kitarović na prvo mjesto stavlja odnose između Hrvatske i BiH. Tu je i njena ambicija da se aktivno angažira na uspostavi ravnopravnijih međunacionalnih odnosa u BiH. Ona je i u predizbornoj kampanji govorila da će se zauzimati za ravnopravnost bh. Hrvata, odnosno da će tražiti uklanjanje institucionalne neravnopravnosti Hrvata koja se protekle četiri godine ogledala u platformaškoj politici, izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, ali i u nametanju Emila Vlajkija za potpredsjednika Republike Srpske (RS). Zagreb više nije spreman ravnodušno promatrati takvo obespravljivanje jednog naroda u BiH, a Hrvati u ovoj zemlji vjeruju da bi politika Kolinde Grabar-Kitarović mogla biti konkretnija od politike njenih prethodnika Ive Josipovića i Stjepana Mesića“, kaže Gašparević za Deutsche Welle.

Tri dana uoči posjeta Kolinde Grabar Kitarović Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH je na zasjedanju u Mostaru usvojio Deklaraciju pod nazivom „BiH naša domovina“. Deklaracijom se zagovara sazivanje nove međunarodne konferencije na kojoj bi se BiH trebala ustrojiti kao federalna država. Gašparević podsjeća da to nisu nove ideje, ali da se one ovoga puta aktualiziraju nakon nedavnog ustoličenja nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja govori o potrebi „ravnopravnijeg pozicioniranja Hrvata u BiH“.

Nova međunarodna konferencija o BiH – šansa za bh. Hrvate?

„HNS predlaže federalizaciju BiH samo nekoliko dana nakon što je Parlament BiH, u nazočnosti visoke predstavnice Europske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, usvojio izjavu o reformama na kojima inzistira EU. Novim pristupom EU-a zagovara se i 'opsežan plan institucionalnih reformi na svim razinama države'. Čini se da su kreatori Deklaracije HNS-a upravo u toj formulaciji prepoznali šansu za uspostavu institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH“, kaže Gašparević. On podsjeća da se Deklaracijom HNS-a signalizira 'racionalnija teritorijalna organizacija cijele BiH, a ne nekog od entiteta. „U zauzimanju za takav teritorijalni preustroj unutar BiH, naziru se i geopolitički tragovi odupiranja oživjelim ruskim ambicijama za stvaranjem svoje interesne sfere u BiH, što RS podržava“, kaže Gašparević.

„Izgleda kao puka slučajnost, ali obilježavanje godišnjice formiranja RS-a u Beogradu i zasjedanje HNS-a u Mostaru istog dana (u subotu 28.2.), a uoči posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, ipak se događaju u jednom izuzetno važnom trenutku za BiH“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar i urednik Federalne RTV u mirovini Dževad Kučukalić.

„Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će češće posjećivati BiH. Ova bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske, veleposlanica i na kraju pomoćnica glavnog tajnika NATO-a želi dati nadu Hrvatima iz BiH da će poboljšati njihov status - do ravnopravnosti. Mada više službeno nije članica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ona i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko igraju i zahvalničku ulogu glasovima najveće hrvatske glasačke mašinerije u dijaspori. Nakon što su Karamarko i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno u Zagrebu razgovarali o svim pitanjima, predsjednik HDZ BiH i HNS-a Dragan Čović obznanio je želju ovdašnjih Hrvata za preuređenjem, odnosno federalizacijom BiH na četiri jedinice. To nije nešto osobito novo i nepoznato, ali svaka podjela i prekompozicija ustavnog rješenja dosadašnje dejtonske BiH znači istovremeno raspakiravanje starog te organizaciju nekog novog Daytona, Daytona 2“, ističe Kučukalić.

Čiju politiku provodi Kolinda Grabar-Kitarović?

Međutim, Kučukalić smatra da bi Čovićev otvoreni zahtjev za trećim entitetom ili federalizacijom BiH mogao potaknuti Milorada Dodika da ponovo aktualizira pitanje referenduma o neovisnosti RS-a. „Zato je važno kako će na sve ove procese, uključujući i odnos nove hrvatske predsjednice prema BiH, reagirati međunarodna zajednica. Novi zahtjevi Hrvata u BiH i politika Milorada Dodika, koju prešutno podržavaju Beograd i Moskva, mogli bi biti opasni za stabilnost BiH“, ističe Kučukalić.

Politički analitičar Ibrahim Prohić podsjeća da je sprega Čović-Dodik „najčvršći političko-interesni savez u BiH“ te da se ta dva političara služe istim metodama kako bi opstruirali državne strukture i zadržali status „parafeudalnih vladara“. „Posljednja epizoda HNS-a gdje se navodi ideja sa četiri federalne jedinice je politički marketing, a ne ozbiljan prijedlog ni namjera. To bi podrazumijevalo restrukturiranje cijelog teritorija BiH, dakle i RS-a. No, radi se o triku. Čović zna da je ideja nerealna, da se ne može realizirati bez volje RS-a, a tamo takve volje nema“, kaže Prohić.

No, hoće li nova hrvatska predsjednica, bez obzira na to radi li se o političkom triku ili ne, podržati zahtjev HNS-a za federalizacijom BiH i eventualno lobirati za neku novu međunarodnu konferenciju o BiH? „Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko bi kotač povijesti vratili na devedesete, na politiku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Oni daju podršku HNS-u, odnosno HDZ-u BiH i time rade diplomatski skandal nedopustivo se miješajući u unutarnje stvari druge države. S kojim pravom i s kakvim posljedicama? No, radi se o klasičnoj deklarativnoj podršci. Oni će se prema BiH ponašati onako kako im propiše Bruxelles, odnosno Njemačka. Hrvatska nema autonomnu vanjsku politiku, a privid važnosti ima samo u odnosu na BiH“, kaže Prohić za Deutsche Welle.