U nekim se zemljama u međuvremenu sigurnosni magneti stavljaju čak i na rezani sir ili steakove, a umjesto stvarnih pakiranja kave na police se postavlja prazne imitacije. Po navodima britanskih i američkih udruženja maloprodaje i trgovaca, broj krađa u tamošnjim dućanima je doslovno eksplodirao.  Mogući razlog za taj trend, koji se često spominje u raspravama o krađi robe iz trgovina, zove se „cost of living crisis“ – dakle kriza visokih troškova života, s kojom se suočavaju brojne građanke i građani.

Šef financija u upravi trgovačke kompanije Associated British Foods, Eoin Tonge, za britanski tabloid The Sun je rekao kako sumnja da su porast stope inflacije, odnosno rast cijena, kod mnogih ljudi postali svojevrsni izgovor da kradu ono što žele imati. Šefica britanskog lanca robnih kuća John Lewis za BBC je čak govorilo o „epidemiji krađa u trgovinama“.

Je li kriva inflacija?

Frank Horst iz EHI Retail Institutea, istraživačkog instituta koji radi po nalogu njemačkih trgovačkih kompanija, ovako vidi situaciju u Saveznoj Republici: „U Njemačkoj je u 2022., u usporedbi s proteklom godinom, enormno porastao broj krađa u trgovinama.“ EHI svake godine uspoređuje stvarnu količinu robe kojom raspolažu njemački trgovci s količinom koju bi trebali imati. Tijekom ovog ljeta EHI je prezentirao jednu studiju o situaciji u inflacijskoj 2022. godini. U odnosu na godinu dana ranije, istraživači su ustanovili da su „gubici“ u trgovinama bili za 12% veći. A što se tiče prijavljenih krađa, registriran je rast od čak 30%. 

Znači li to da zbog inflacije ne rastu samo cijene, već i delikti vezani zu krađu robe u dućanima? Ne, kaže Frank Horst. Zbog restrikcija tijekom pandemije koronavirusa, poput zabrane ili reduciranja broja kontakata, u 2020. i u 2021. se dogodio „umjetni“ pad broja krađa u trgovinama, objašnjava on. I dodaje kako mnoge trgovine nisu ni radile, tako da krađe nisu bile ni moguće. A kako objašnjava porast broja delikata tijekom 2022. godine? „Ono što u prvi mah izgleda dramatično, u stvarnosti je samo povratak u normalu”, napominje Horst.

Naravno da je itekako moguće da tvrdokorna inflacija s vremenom ipak ljude “natjera” da proizvode kradu, umjesto da ih kupuju po visokim cijenama. Taj efekt će biti dokumentiran najkasnije u studiji koja će biti izrađena iduće godine. I onda će Frank Horst iz EHI Retail Institutea moći ocijeniti je li tijekom 2023. godine doista dodatno porastao broj krađa u trgovinama u Njemačkoj.

Kako krize utječu na broj krađa?

Horst je ipak po tom pitanju skeptičan. On već 20 godina analizira statistiku kojom se obuhvaća broj krađa u trgovinama. “Tijekom financijske krize, izbjegličke krize ili u vremenima visoke stope nezaposlenosti, u svim tim kriznim razdobljima uvijek se govorilo kako su to faktori koji znatno utječu na povećanje broja krađa. A u stvarnosti, kad gledamo unatrag, nikada nismo mogli zaključiti pojačani efekt kriza.”

Ekonomski teška vremena ne vode dakle automatski do češćih delikata, odnosno krađa. Ali sudeći po Horstovim navodima, u Njemačkoj se već uočava prve naznake da inflacija nije nužno faktor koji utječe na broj krađa – ali zato utječe na ponašanje lopova. “Aktualno možemo reći da se vidi promjena po pitanju krađa pogotovo u sektoru trgovine prehrambenim namirnicama, odnosno da se sve više krade one proizvode koji ranije nisu tako bili u fokusu kradljivaca.”

Radi se o siru, mesu i mesnim proizvodima, ali i maslacu, kaže Horst: “I tu se može poći od pretpostavke da to ima neke veze s inflacijom i porastom cijena tih proizvoda. Znači da ih veći broj ljudi sad krade, umjesto da ih kupuje.“

Frank Horst stoga pretpostavlja da se upravo mijenja ponašanje kradljivaca po dućanima. Odnosno da zbog inflacije ljudi ne kradu generalno gledajući više, nego da drugačije kradu. Novi cilj su – osnovne prehrambene namirnice. 

Reakcija supermarketa u SAD-u i Velikoj Britaniji

Situaciju u Velikoj Britaniji i u SAD-u se naravno ne može tek tako usporediti s Njemačkom. Previše je različitih faktora koji igraju određenu ulogu kad se radi o broju krađa ili ponašanju kradljivaca u različitim zemljama. U SAD-u je primjerice veliki problem kriminal vezan uz droge. Organizirane bande pljačkaju kompletne apoteke i drogerije, kako bi tako došli u posjed lijekova.

Supermarketi i maloprodajni dućani u Velikoj Britaniji i u SAD-u u svakom slučaju najavljuju mjere kojima će reagirati na novi razvoj: više video-nadzora, besplatna kava za policajce i redare, bodycams i sigurnosne provjere. Sve to poduzeća naravno jako puno košta. A na koncu bi zbog toga mogla poskupjeti i roba koju prodaju svojim mušterijama.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu