Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis prvobitno je htio dati novi poticaj procesu proširenja EU-a. Zbog toga je čelnike zemalja zapadnog Balkana pozvao u ponedjeljak (21.8.) na večeru u Atenu – na obilježavanje 20. godišnjice takozvanog „Solunskog obećanja“. Davnog lipnja 2003. Europska unija je u Solunu potvrdila da bezrezervno podržava europsku orijentaciju država zapadnog Balkana.

No u kolovozu 2023. Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek nisu u EU, a zemlje poput Grčke bore se da im otvore vrata Bruxellesa, s krajnje ograničenim uspjehom. Večera u Ateni je trebala dati novi zamah.

Stigao je Zelenski

Ali, glavni protagonist sastanka nije bio nijedan čelnik balkanskih zemalja nego – Volodimir Zelenski. Predsjednik Ukrajine stigao je u Atenu onako kako je to uobičajeno kada on putuje: do posljednjeg trenutka nije bilo jasno dolazi li ili ne.

Njegova nazočnost zasjenila je sve ostale uzvanike, uključujući i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Od lipnja 2022. Ukrajina i susjedna Moldavija su službene kandidatkinje za članstvo u EU-u, ali i njihovo članstvo je malo vjerojatno u bliskoj budućnosti. No čini se da za Zelenskog u Ateni fokus i nije bio na zbližavanju s drugim kandidatima, već́ na drugim, hitnijim pitanjima.

Grčka će obučavati ukrajinske pilote za F-16

Zelenski je u Grčku stigao nakon posjeta Danskoj i Nizozemskoj koje su mu u nedjelju obećale da će Ukrajini isporučiti desetke bombardera F-16. Upravljanje tim tipom borbenog zrakoplova se smatra kompliciranim, pa je  i obuka pilota teška. Zato je u ponedjeljak navečer Zelenski sa zahvalnošću objavio da mu je Mitsotakis ponudio obuku pilota u Grčkoj.

Grčka i sama ima zrakoplove tipa F-16. Obuka ukrajinskih pilota odvijat će se u Kalamati, u najsuvremenijem kampu za obuku, koji Grčka vodi u suradnji s Izraelom.

Prethodno je grčki premijer Mitsotakis pred kamerama uvjeravao Zelenskog da Atena stoji uz Ukrajinu, da će joj pružati svu potrebnu pomoć „bez obzira o čemu se radi“, dodajući da su „Ukrajinci inspiracija svim demokratskim građanima Europe".

Mitsotakis protiv „nepovijesnog revizionizma"

Mitsotakis se također obrušio na „nepovijesni revizionizam" – vjerojatno imajući u vidu ne samo Rusiju, već́ i Tursku, s kojom je Grčka često u sukobu oko teritorijalnih pretenzija. On je istaknuo da „međunarodno pravosuđe mora kazniti Rusiju za njene zločine“.

Ukazao je i na dosadašnju podršku Grčke Ukrajini te naglasio da se više od polovice ukrajinskog žita izvozi grčkim brodovima. S druge strane, Mitsotakis nije rekao ništa o transportu ruske nafte, također grčkim tankerima.

Vojna pomoć́ Ukrajini nije baš popularna u grčkoj javnosti. Prema anketama, jasna većina je za sankcije Rusiji, a tri četvrtine Grka je također za financijsku podršku Ukrajini. No dvije trećine ispitanika odbija isporuku oružja.

Grčka „braća“ u Mariupolju i simbol neovisnosti Odesa

Nasuprot tome, u Grčkoj pomoć́ „našoj braći“ u Odesi i Mariupolju podržava veliki dio stanovništva. Prema grčkoj vladi, prije ruskog napada na Ukrajinu u Mariupolju i okolici živjelo je oko 100.000 ljudi grčkog porijekla. Atenska vlada se osjeća odgovornom za njih.

Zato je bivši ministar vanjskih poslova Nikos Dendias u ožujku 2022. ponudio da prati konvoj pomoći do Mariupolja, a mjesec dana kasnije i sam je otputovao u taj grad. Nakon što je Mariupolj postao simbol stradanja ukrajinskih civila, Dendias je zahtijevao da zbog njenog „posebnog interesa za Mariupolj" Grčka mora biti uključena u buduće suđenje Rusiji za ratne zločine.

Zbog grčke manjine u Ukrajini grčko stanovništvo također u velikoj mjeri podržava Mitsotakisovo obećanje da će Grčka pomoći u obnovi Ukrajine, a posebno Odese.

Djeca u Grčkoj uče još u osnovnoj školi da je u tom lučkom gradu osnovana grčka tajna organizacija „Heterija" koja je 1821. pokrenula ustanak protiv Osmanlija – i time dala startni signal za neovisnost Grčke.

„Atenska deklaracija" za Ukrajinu

Nakon večere, čelnici balkanskih zemalja izrazili su nepokolebljivu podršku „neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, zasnovanu na vrijednostima demokracije i vladavine prava protiv ruske agresije".

Čelnici Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Moldavije, Ukrajine i Grčke potpisali su takozvanu „Atensku deklaraciju“, prema kojoj „ratni zločini i drugi zločini ne smiju ostati nekažnjeni“. Svi odgovorni za zločine kao što su napadi na civile, ali i uništavanje infrastrukture, moraju odgovarati, zahtijevaju gore navedeni potpisnici deklaracije.

U drugom dijelu „Atenske deklaracije" govori se o prvobitnom razlogu sastanka. Potpisnici su istaknuli da „zapadni Balkan, Ukrajina i Republika Moldavija, geografski susjedne države članica EU-a, imaju zajedničko europsko nasljeđe, povijest i budućnost definiranu zajedničkim prilikama i izazovima“. A na kraju piše: „Čvrsto vjerujemo da je 20 godina nakon samita u Solunu, a u svjetlu nove geopolitičke realnosti, došlo vrijeme da se usvoji hrabar i ambiciozan krajnji cilj koji će poslužiti kao vodič, inspiracija i kontekst.“

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu