EU i njemačko-francuske veze

"Novi prodor za Europu", tako stoji u naslovu koalicijskog ugovora. Ipak od toga vjerojatno neće biti ništa. To je povezano s vanjskim okolnostima kao što je predstojeći Brexit i porastom desničarskog populizma u Europi. No kočničari sjede i u Berlinu. Nigdje se to ne vidi jasnije nego na primjeru njemačko-francuske suradnje. Predsjednik Emmanuel Macron je od Nijemaca više puta zahtijevao da se Europa razvija kao jaka socijalna zaštitna sila i s tim ciljem dao konkretne prijedloge. Ipak njemačka kancelarka Angela Merkel je ostala distancirana i provodila radije simboličnu politiku: Skupa s Macronom je pokrenula potpisivanje novog Elizejskog ugovora.

Umjesto toga je predsjednica Kršćansko-demokratske Unije i vjerojatno nova kancelarka Annegret Kramp-Karrenbauer prošle nedjelje odgovorila na Macronove ideje i uglavnom ih kritizirala. Da oštrijoj migracijskojj politici i da za više obrambeno-političke suradnje, ali "europski centralizam, europski etatizam, nacionalizacija dugova, europeizacija socijalnih sustava i minimalna plaća bi predstavljali pogrešan put", napisala je ona u jednom novinskom članku. Zahtjev upućen Francuskoj je također da se ukine drugo sjedište Europskog parlamenta u Strazburu i da Francuska svoje stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a prepusti EU. Kada je riječ o većoj vojnoj suradnji i tu postoje različite predodžbe o politici izvoza oružja.

Pogled na istok

S brojnim srednjoeuropskim zemljama Berlin ima sve više problema prije svega kada je riječ o temi migracija. Otpor država tzv. Višegradske grupe Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske svakoj raspodjeli izbjeglica je toliko žestok kao nikada ranije. I autoritarne tendencije Mađarske i Poljske stvaraju berlinskoj koaliciji glavobolje. Prvobitno je Berlin želio isplate EU-a uvjetovati ponašanjem ovih zemalja, ali o toj ideji se trenutno malo čuje. Očito njemačka vlada želi spriječiti sve što bi desničarskim populistima na izborima za Europski parlament u svibnju moglo dati dodatnu snagu.

Kada je riječ o odnosu s Rusijom njemačka vlada provodi posebice tešku i rizičnu igru. Ona - unatoč ruskoj aneksiji Krima i naoružavanju - želi sačuvati razumno dobar odnos s Moskvom, ali i kako bi dobila posredničku ulogu u konfliktu s Ukrajinom. No i ekonomski interesi igraju ulogu. Tako je Berlin dugo vremena htio nametnuti plinovod Sjeverni tok 2 i protiv žestokih protivljenja prije svega iz Poljske. Sada su Washington i Europska komisija zaustavili projekt u njegovoj prvobitnoj formi. To je posebice gorko za Berlin: Tek nakon što je Francuska prešla na protivničku stranu Komisija je mogla djelovati protiv Berlina.

Afrika i migracija

"Pobijediti uzroke bijega" ostaje glavna tema politike prema Africi koju provodi Velika koalicija. Tek dolaskom izbjeglica Merkel je otkrila afrički kontinent kao strateški važnog susjeda. Nedavno je posjetila Senegal, Ganu i Nigeriju, kao i Alžir i Maroko. Tamo je neobično borbeno branila Migracijski pakt UN-a kao jasnu "opredijeljenost multilateralizmu" i naglasila da legalna migracija također stvara prosperitet. Velika koalicija olakšavanjem investicija i reformama želi dalje pomoći Africi.

Njemačka vlada se ovdje oslanja na razvojne projekte u milijardama i želi potaknuti njemačka poduzeća u Africi. Njemačka se također u Africi pojačano angažira sigurnosno-politički, kao u Maliju. "To ništa neće koristiti ako ove zemlje ne budu imale ekonomsku perspektivu", rekla je Merkel ipak na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

Transatlantske veze

Velika koalicija se izričito zalaže za transatlantsko partnerstvo s SAD-om. Ipak razočarenje vladom Donalda Trumpa je u Berlinu veliko. Odluka Washingtona o prekidu Sporazuma o atomskom naoružanju s Iranom u Bruxellesu i Berlinu je primljena kao alarm za nastojanja  da se pojača vlastitua sposobnost djelovanja.

Transatlantski trgovinski spor trenutno važi za odgođen, ali ne i neizostavno riješen. Merkel za to vrijeme, kao nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Trumpovom pozivu "America first" suprotstavlja svoj vlastiti: "Mora se razmisliti o interesima drugog i iz toga stvoriti win-win situaciju".

Azija

Njemačka politika prema Aziji i tokom novog mandata Velike koalicije ostaje prije svega bazirana na politici prema Kini. No u koalicijskom ugovoru se govori ne samo o "šansama", nego i o "rizicima" u odnosu na strateški tako važnog partnera. Na tzv. Inicijativu Put svile Njemačka i EU i dalje gledaju kritički, pojačano se pazi na iste uvjete za investiranje koji često nedostaju na kineskoj strani.

Osim ljudskih prava tijekom prve godine vladavine Velike koalicije je pitanje strateške sigurnosti kineske visoke tehnologije postalo nova osjetljiva tema. Predstoji proširenje njemačke G5 mobilne mreže. Pitanje niže li se kinesko poduzeće Huawei ovdje uzeti u obzir će imati i utjecaja na bilateralne odnose. Razlika u odnosu na Japan, prema kojem se njeguje "partnerstvo vrijednosti" teško da može biti veća. Merkel je početkom veljače boravila u Japanu u povodu stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Japana i EU. Ona ja Sporazum označila kao "novu šansu u svakom pravcu" i izrazila nadu da time demonstrira obostranu vrijednost multilateralnog sporazuma.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android