Kubanci će od sada brojne prehrambene proizvode i druge potrepštine moći kupovati samo u određenim količinama. To se odnosi i na piletinu, rižu, jaja, grah, kobasice, sapun, deterdžent i pastu za zube, rekla je ministrica trgovine Betsy Díaz. Cilj je „pravedna i razumna" raspodjela tih proizvoda među stanovništvom, dodala je ona.

Vlada u Havani za nestašice krivi pooštravanje američkog embarga protiv Kube. No neki ekonomski stručnjaci ipak ukazuju i na slabost domaće proizvodnje te zavisnost od savezničke Venezuele, u kojoj vlada teška politička i ekonomska kriza.

Uvozi se čak i kava

Socijalistička Kuba od Venezuele dobija naftu u zamjenu za usluge i liječnike koji su tamo poslčani. S druge strane Kuba prodajom te nafte na svjetskom tržištu pribavlja devize. No zbog krize je Venezuela prepolovila količinu isporučene nafte – na trenutno samo 50.000 barela dnevno.

Te isporuke dodatno otežavaju i Sjedinjene Države koje su u petak priopćile da su stavile na crnu listu kompanije čiji tankeri prevoze naftu od Venezuele do Kube. Bez deviza Kubi manjka uvoznih proizvoda poput živežnih namirnica i rezervnih dijelova. Kuba uvozi oko dvije trećine hrane, što godišnje košta više od dvije milijarde dolara.

Već godinama su Kubanci naviknuti na kraće nestašice nekih proizvoda, no posljednjih mjeseci sve više dobara sasvim nestaje s polica prodavaonica, na nekoliko dana ili čak tjedana. Odnedavno Kuba je čak počela uvoziti šećer i kavu – proizvode koji su je proslavili širom svijeta.

Raniji američki predsjednik Barack Obama je krajem svog mandata pokušao normalizirati odnose s Kubom koja je desetljećima na udaru rigoroznih sankcija SAD. Krajem 2014. je tako dogovoreno međusobno otvaranje veleposlanstava, a trgovinski embargo je ublažen u sferi financija i prometa između dvije zemlje.

Nove američke sankcije uperene su protiv Venezuele, ali usput pogađaju i Kubu. Na crnoj američkoj listi su sve firme koje s Venezuelom surađuju u obrambenoj, bankarskoj ili energetskoj branši.

Guaido „vjerojatno" za vojnu intervenciju

Teška politička i humanitarna kriza u Venezueli zaoštrila se prošle jeseni kada su Ujedinjeni narodi upozorili da sve više ljudi napušta tu zemlju zbog nemaštine. Opozicija koja kontrolira parlament smatra da je Nicolas Maduro nelegitimni predsednik. Od kraja siječnja Venezuela ima dvojicu ljudi koji tvrde da su predsjednici.

Juan Guaido, kojeg kao predsjednika priznaju moćne zapadne zemlje, rekao je za talijansku list La Stampa da bi „vjerojatno prihvatio" vojnu intervenciju SAD. Nasilni protesti protiv Madurove vlasti nedavno su se zaoštrili, više osoba je u sukobima s policijom izgubilo život.

nr/dpa/afp