"Hrvatska se približava crti cilja, nakon četiri godina intenzivnih pregovora“, naglasio je povjerenik Rehn, ali dodao kako Hrvatska treba intenzivirati svoje napore oko pravosuđa, borbe protiv korupcije i orgniziraziranog kriminala, prije nego se pristupni pregovori mogu konačno zaključiti. Hrvatska mora riješiti i problem pristupa dokumentima koje traži Haaški sud, poručio je Rehn.

Kako se tehnički dio pregovora nalazi u završnoj fazi, ovo izvješće o napretku Hrvatske dolazi u pravi trenutak. Najvažnije ocijene Europske komisije na račun Hrvatske su pozitivne. Konkretno, Komisija konstatira da je Hrvatska ostvarila napredak u govoto svim poglavljima, a unatoč globalnoj krizi održala je gospodarsku i financijsku stabilnost. Osim toga i nakon odlaska Sanadera hrvatska Vlada je stabilna, no ostaje korupcija koja još uvijek predstavlja najveći problem.

Kritike…

Izvješće o napretku Hrvatske napisano je 72 stranice. Od negativnih točaka i kritika koje je Komisija uputila Hrvatskoj valja izdvojiti probleme u procesuiranju ratnih zločina, prije svega kod slučajeva gdje su žrtve Srbi a počinitelji Hrvati. Zatim problematičan je još uvijek mali broj presuda u slučajevima korupcije premda se broj istraženih slučajeva povećao. Ovoga puta je Komisija priznala da je bilo istraga o korupciji i na visokoj razini, ali zbog političkog utjecaja procesuiranje je bilo otežano. U izvješću se ponovno ukazuje na stagnaciju oko pitanja sprečavanja sukoba interesa. Ukazuje se da nije određena uloga ponovno uspostavljenog povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. I na koncu među kritikama ističu se problemi koji i dalje postoje oko pristupa dokumentima koji su potrebni za suđenja u Haagu, prije svega u procesu Markaču, Gotovini i Čermaku.

...i pohvale

No u izvješću o napretku bilo je i mnogo pohvala na račun Hrvatske. Tako je Europska komisija konstatirala da je nakon odlaska Sanadera hrvatska Vlada ostala stabilna, a najbolji primjer za to je da nisu bili smijenjeni nestranački ministri. Komisija pozdravlja odluku oko privatizacije brodgradilišta, što je bilo nužno i za napredak u pristupnim pregovorima oko poglavlja tržišno natjecanje. Komisija je pohvalila i ukidanje diskriminacijskih poreza na tržištu cigareta. Posebno se ističe zakonski okvir za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije koji je poboljšan, a promijenjen je i kazneni zakon. Komisija ukazuje da je hrvatska antikorupcijska strategija postala proaktivnija. Zabilježen je napredak oko prava manjina, prije svega Srba, a kao dokaz se navodi veći broj povratnika kao i manji broj etnički motiviranih incidenata. Od Hrvatske se traže veći napori za zapošljavanje srpske i romske manjine. U izvješću o napretku Hrvatske ukazuje se i na aktivnosti USKOK-a nakon kojih su uslijedile i prve presude u nekim bitnim slučajevima. Zabilježen je napredak i na području javne uprave te je primiječen i manji zaostatak u sudskim procesima, no njihov je broj i dalje vrlo velik. Komisija je ustvrdila da i dalje postoji mogućnost političkog utjecaja na sudstvo, što ipak kvari poboljšanu sliku hrvatskog pravosuđa.

O hrvatskom gospodarstvu

I u ovom izvješu naglašeno je da Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo. Potvrđeno je da bi hrvatsko gospodarstvo bilo u stanju izdržati pritisak konkuretnosti unutar EU-a ukoliko Vlada i dalje nastavi s provedbom svojeg reformskog programa kako bi smanjila strukturne slabosti gospodarstva. Premda su i Hrvatsku zahvatile posljedice svjetske gospodarske krize, zadržana je stabilnost. Hrvatska je prilagodila svoju financijsku politiku, provedbom nekoliko rebalansa. Zadržana je i stabilnost tečaja kune, a smanjio se i pritisak inflacije. Sektor banaka u Hrvatskoj održao se u krizi. Međutim, Hhrvatskoj gospodarskoj politici politici nedostaje jasna srednoročna orijentacija. Strukturne reforme provode se sporo, a okolnosti za poduzetnike nisu dovoljno poboljšane. Stopa zaposlenosti je niska, a tržište rada nije fleksibilno. U pogledu veće efikansosti javnih izdataka ostvaren je samo umjereni napredak. Proračunski deficit je snažno porastao. Visoki inozemni dug i velike kratkoročne obveze plaćanja mogli bi zaprijetiti hrvatskom gospodarstvu.

Rehn ostaje u Komisiji, ali u drugom resoru

Izvješće o napretku Hrvatske ali i ostalih zemalja jugoistočne Europe te Turske u srijedu u Bruxellesu predstavio je Olli Rehn koji za nekoliko tjedana završava svoju funkciju zajedno sa svojim kolegama u prvoj Europskoj komisiji pod vodstvom Jose Manuela Barrosa. Na pitanje da li želi ostati na funkciji povjerenika za proširenje Rehn je poručio kako ga ne treba zaboraviti, ali da ipak u novoj Komisji želi preuzeti resor koji se bavi ili vanjskom politikom ili gospodarstvom.

Preporuka za Makedoniju, a Kosovu europska perspektiva

Europska komisija danas je preporučila otvaranje pregovora s Makedonijom, a odlučila je da svoje odnose s Kosovom podigne na novu razinu, a to je učinila dokumentom pod nazivom « Kosovo – ostvarenje europske perspektive ». No postavlja se pitanje koliko će biti uspješna s obzirom da pet od 27 zemalja članica još nisu priznale neovisnost Kosova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić