Zahtjevi za azil u Europskoj uniji (EU) u prvih šest mjeseci 2025. u odnosu na prethodnu godinu pali su za 23 posto. To proizlazi iz izvješća Europske agencije za azil (EUAA). Prema njemu, do kraja lipnja u zemljama EU-a, Švicarskoj i Norveškoj zaprimljeno je 399.000 zahtjeva za azil.

Njemačka pritom prvi put nakon više od desetljeća nije na vrhu po broju novih zahtjeva za azil u Europi. U prvom polugodištu, prema podacima Europske agencije za azil, njemačke su vlasti zaprimile 70.000 zahtjeva novih tražitelja azila. Time Savezna Republika unutar EU-a zauzima treće mjesto, iza Francuske (78.000) i Španjolske (77.000).

Pad se prema agenciji posebno objašnjava time da nakon svrgavanja sirijskog čelnika Bašara al-Asada u prosincu ne bježi više toliko ljudi iz Sirije. Broj novih tražitelja azila u Europskoj uniji te u državama izvan članstva Norveškoj i Švicarskoj također je sveukupno pao. Sjedište Europske agencije za azil (EUAA) nalazi se na Malti.

Minus 43 posto u Njemačkoj

Od siječnja do kraja lipnja u skupini od 29 zemalja (EU+) registrirano je ukupno 399.000 novih zahtjeva. U usporedbi s prvim polugodištem 2024. to znači pad od 114.000, odnosno 23 posto. Na četvrtom mjestu, iza Francuske, Španjolske i Njemačke, sada je Italija (64.000 novih zahtjeva). Od 2012. Njemačka je u ovoj statistici bila kontinuirano na vrhu.

S iznimkom Francuske, brojke su pale u svim velikim odredišnim državama: najviše u Njemačkoj(minus 43 posto), ali i u Italiji (minus 25 posto) te Španjolskoj (minus 13 posto). Gotovo svi tražitelji azila iz Venezuele podnijeli su svoje zahtjeve u Španjolskoj, gdje se govori isti jezik. Velika Britanija nakon izlaska iz EU-a više ne ulazi u ovu statistiku.

Najviše novih dolazaka iz Venezuele

Svrgavanje sirijskog čelnika al-Asada u prosincu prošle godine utjecalo je i na ukupne brojke. Prvi put nakon deset godina većina novih tražitelja azila (25.000) nije dolazila iz Sirije, nego sada iz Venezuele (49.000) u Južnoj Americi. Iz Afganistana je 42.000 ljudi zatražilo azil.

Postupanje s migrantima već je desetljećima jedno od velikih spornih pitanja europske politike. EU u međuvremenu surađuje s državama sjeverne Afrike kako bi spriječila migrante u bijegu prema Europi. Pritom često dolazi do smrtonosnih tragedija pri pokušajima prelaska Sredozemlja u jedva plovnim brodicama.

EU povjerenik Magnus Brunner nazvao je pad u Bruxellesu „rezultatom dosljednije politike“. Zahvaljujući učinkovitijim postupcima, zahtjevi s malim izgledima sada se mogu brže obraditi. Sada treba poboljšati suradnju s takozvanim trećim državama, „kako bi se povrati doista provodili i naši azilni sustavi rasteretili“.

Samo svaki četvrti zahtjev odobren

Prema podacima agencije, takozvana stopa odobravanja pala je na najnižu ikad zabilježenu razinu: samo svaki četvrti prvi zahtjev (25 posto) bio je prihvaćen. Ipak, postoji golem broj zahtjeva koji tek treba obraditi: do kraja lipnja o više od 900.000 zahtjeva u prvom stupnju još nije donesena odluka. Budući da je moguć prigovor, ukupno je otvoreno oko 1,3 milijuna postupaka.