1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Terorizam

Više sigurnosti – manje privatnosti

25. kolovoza 2017

U Berlinu se testira projekt uz pomoć kojega bi se na javnim mjestima mogla skeniranjem kontrolirati lica prolaznika. Ministar unutarnjih poslova je oduševljen, ali ima onih koji traže da se on hitno obustavi.

Ministar Thomas de Maizière u kontrolnoj sobi na postaji Südkreuz
Ministar Thomas de Maizière u kontrolnoj sobi na postaji SüdkreuzFoto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

Nezadovoljni građani okupili su se na jednoj od velikih berlinskih željezničkih postaja uoči dolaska poznatog gosta. Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière u četvrtak (24.8.) je posjetio željezničku postaju Südkreuz, jedno od najvećih željezničkih čvorišta u Berlinu. Dvadeset četiri sata dnevno tu tisuće ljudi ulazi i izlazi iz nekog od brojnih vlakova u prigradskom i međugradskom prometu. Ministra je, međutim, tom prilikom manje zanimala efikasnost njemačke željeznice. De Maizière, čovjek zadužen za sigurnost zemlje, želio je vidjeti koliko je uspješan pilot-projekt "Automatsko prepoznavanje lica".

Kritičari poput Paula Gerstenkorna iz udruge Digitalna hrabrost (Digitalcourage) traže da se taj projekt hitno obustavi. Projekt je krenuo početkom kolovoza i trebao bi trajati šest mjeseci. Uz pomoć tehnike koja se koristi prilikom testiranja, kako smatraju ljudi kao što je Gesternkorn, može se doći do mnogo više informacija nego što su zagovornici projekta spremni priznati.

Paul GerstenkornFoto: DW/M. Fürstenau

Aktivna, a ne pasivna tehnika

Transponder koji nosi 300 ljudi koji su pristali sudjelovati u testiranju navodno šalje podatke samo o temperaturi, statusu baterije i jačini signala – tako su ministru u kontrolnoj sobi željezničke postaje Südkreuz objasnili složenu tehniku. Protivnik projekta Gerstenkorn tvrdi, međutim, da on ima sasvim drukčije podatke. Bilježi se, kaže, i ubrzanje i kut pod kojim se nalazi osoba koja se nadzire. On kaže da uz pomoć pametnog telefona bez problema može vidjeti koliko se osoba koje sudjeluju u testiranju nalazi u krugu od oko dvadeset metara.

Gerstenkornov smartphone s podacima o nadziranim osobamaFoto: DW/M. Fürstenau

I dok ministar de Maizière velikoj grupi okupljenih novinara odgovora na pitanja, na Gerstenkornovom se pametnom telefonu deset puta pojavljuje reč "blukii". To je naziv transpondera koji se koristi u pilot-projektu za detekciju lica. Njegove mogućnosti su prevelike i za saveznu opunomoćenicu za zaštitu osobnih podataka Andreu Voßhoff, jer se, kako kaže, ne radi o pasivnoj, već aktivnoj tehnici.

Za razliku od pasivnog čipa, ovaj transponder stalno i na sve strane šalje informacije koje svatko može vidjeti, a uz pomoć softwarea koji je svima dostupan na internetu. O tome, smatra Voßhoff, sudionici projekta "nisu dovoljno obaviješteni". To za nju "nije bezazleno" pa zato i najviša njemačka službenica za zaštitu podataka traži da se projekt do daljnjeg obustavi. Ministar unutarnjih poslova de Maizière s time se ne slaže, a podršku dobija i od Susanne Trampe, žene koja dobrovoljno sudjeluje u testiranju. Ona kaže da je "vrlo detaljno" informirana o svemu i da ne misli da joj je narušena sloboda.

Za i protiv

Dvojbi u projekt nema ni Reinhard Thieme, još jedan sudionik u projektu. Naprotiv, on smatra da svaki oblik video-nadzora ima smisla ukoliko doprinosi sigurnosti i razotkrivanju nasilničkih djela. O opsegu nadzora na javnim mjestima Thieme žustro polemizira s protivnikom projekta Gerstenkornom.

Sudionik projekta Reinhard ThiemeFoto: DW/M. Fürstenau

Rheinhard Thieme, inače nastavnik matematike i fizike, u svom je pametnom telefonu deaktivirao funkciju koja otkriva mjesto na kojem se nalazi. "Svatko treba početi od sebe", savjetuje Thieme one koji se "kategorički protive svemu kada je riječ o temi sigurnost".

Takvo razmišljanje ide u prilog Thomasa Maizièrea koji se snažno zalaže za projekt. Njegov cilj, kaže ministar, nije da se love lopovi po samoposlugama, već teroristi i najteži kriminalci. Nakon četvrtog tjedna testiranja ministar ocjenjuje da je riječ o "začuđujućoj preciznosti". Pritom isključivo misli na software koji prepoznaje sudionike testiranja i čije su fotografije sačuvane u računalima njemačke savezne policije. Snimke svih drugih putnika koje skupljaju kamere za nadzor, kako tvrdi policija, "odmah se brišu".

Nadzorne kamere na berlinskoj postaji Südkreuz Foto: Reuters/H. Hanschke

Demonstranti s maskama i perikama

Po okončanju šestomesečnog testiranja bit će odlučeno hoće li automatsko prepoznavanje lica od iduće godine biti u uporabi na svim željezničkim postajama, kao i na drugim javnim mestima u Njemačkoj. "Ukoliko uspije, to bi bila nevjerojatna dobit za sigurnost stanovništva", uvjeren je de Maizière.

No prvi, vrlo pozitivni utisci, mogli bi se promijeniti. Ministar unutarnjih poslova toga je svjestan: "Kakvi će rezultati biti kada netko stavi sunčane naočale, kapu ili navuče kapuljaču", pita de Maizière - i odgovor dobija odmah. Naime, tijekom njegovog posjeta postaji Südkreuz, protivnici projekta stalno su na pokretnim stepenicama i kreću se gore-dolje. Točno su u vidokrugu de Maizièrea koji u kontrolnoj sobi sluša objašnjenja o tome kako funkcionira tehnika. Aktivisti nose maske i perike ili drže novine ispred lica. I pokazuju kako ima puno mogućnosti za izbjegavanje detekcije.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi