Dvostruka premijera u Bugarskoj: okružni sud u bugarskom crnomorskom gradu Burgasu osudio je potpredsjednika vlade Valerija Simeonova zbog govora mržnje usmjerenog protiv romske manjine u zemlji. Do sada su bugarski sudovi oklijevali pri donošenja odluka kada je u pitanju govor mržnje protiv Roma. Istovremeno, u Bugarskoj do sada nijedan zamjenik šefa vlade nije osuđen, a pogotovo ne zbog ovakvog prekršaja. Komentar bugarske vlade je izostao, a Simeonov je ostao pri svome, unatoč prosvjedima jedanaest romskih organizacija i najavio žalbu na prvostupanjsku presudu.

Osuđen je zbog govora u bugarskom Parlamentu 17. prosinca 2014. Šezdesetdvogodišnji političar, biznismen i medijski poduzetnik, je o Romima između ostalog kazao: „To su drska, podivljala bića nalik ljudima, koja žele novac bez rada, uzimaju zdravstvenu zaštitu bez da su bolesni. Dobivaju socijalnu pomoć za djecu koja se na ulicama igraju sa svinjama, a prema ženama se odnose s instinktom uličnih pasa.“

Pobjeda pravne države

Sud u Burgasu, izbornom okrugu Simeonova, utvrdio je da su ove izjave protivne zakonima o diskriminaciji, te da potiču mržnju protiv romske manjine. Takve izjave, navedeno je u presudi, kreiraju jednu „neprijateljsku, ponižavajuću i uvredljivu atmosferu“, tako da se svaki etnički Rom može osjetiti uvrijeđenim. Dvoje romskih novinara su se žalili: Kremena Budinova i Ognian Issaev. Odštetu nisu željeli, pa je Simenovu presudom samo zabranjeno da ubuduće daje takve izjave.

Odvjetnica Margarita Ilijeva, koja zastupa tužitelje i koja je radi u Bugarskom helsinškom odboru za ljudska prava, smatra da je presuda veliki uspjeh za pravosuđe. Kaže da je sud ovom presudom dokazao svoju neovisnost od politike koja je pod utjecajem „najgorih rasističkih predrasuda“. Odvjetnica je u priopćenju nakon objavljivanja presude podsjetila na to da osuđenik nije samo potpredsjednik vlade, već da obavlja i dužnost voditelja Vijeća za integraciju nacionalnih manjina.

Simeonov i „rezervati za Rome"

Valeri Simeonov je član Ujedinjenih patriota. Riječ je o savezu tri manje desničarske populističke stranke: Simeonove Nacionalne fronte za spas Bugarske (NFSB), Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) Krasimira Karakačanova, koji je trenutno ministar obrane te Ataka, stranke Volena Siderova. NFSB u svom programu ima ukidanje „ciganskih geta" te smještanje Roma u zatvorene „rezervate", po uzoru na indijske ili aboridžinske, koji bi mogli postati „turističke atrakcije“.

Simeonov je tijekom svoje političke karijere iznosio razmišljanja o „modernim koncentracijskim logorima", upozorili su u svibnju inicijatori javnog poziva na njegovu ostavku koji je potpisalo 15.000 ljudi. A večer uoči prijevremenih izbora Simeonov je fizički napao jednu bugarsku muslimanku, jer je željela doputovati iz Turske u Bugarsku kako bi glasala. Unatoč svemu tome, njegov je stranački savez postao manji koalicijski partner u trećoj vladi Boika Borisova i njegove stranke GERB, koja pripada Europskoj pučkoj stranci. Simeonov je čak imenovan zamjenikom premijera.

Na marginama društva

Bugarske nevladine organizacije, među kojima su i jedanaest romskih organizacija pod krovnom zajednicom „Integro", platforma za ljudska prava „Marginalija" i nevladina organizacija „Inicijativa za jednake šanse" koja pruža pravnu pomoć romskoj zajednici, ponovno su zatražile da rasisti ne sudjeluju u vladi. „Naš bijes već pet mjeseci nitko ne čuje“, kaže Daniela Mihailova, suorganizatorica prosvjeda. Ona i njeni suborci dali su napraviti na tisuće majica s natpisom: „Nećemo rasiste u vladi, dosta je Valerija“, te su pozvali na fotografiranje u ovim majicama na društvenim mrežama. Za 16. studenoga najavljeni su prosvjedi ispred sjedišta vlade u Sofiji.

Prema službenim podacima, u Bugarskoj živi 321.000 Roma, što čini 5% stanovništva. Neslužbeno ih ima barem dva puta više. Posljednjih godina raste netrpeljivost prema Romima. Prema anketi instituta Otvoreno društvo, oko 92% Bugara se već susretalo s govorom mržnje prema Romima. Dvije trećine ispitanika čak tvrde da često ili vrlo često čuju govor mržnje prema Romima. A jedna trećina ispitanih uopće ne zna da je poziv na rasnu diskriminaciju kažnjiv.